Mihajlo I., ruski car: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: pravopis
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 26:
| vjera = [[pravoslavlje]]
}}
'''Mihajlo I. Fjodorovič Romanov''' ([[ruski jezik|rus.]] ''Михаи́л Фёдорович Рома́нов'') ([[Moskva]], [[22. srpnja]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40636 Mihail Fjodorovič - Hrvatska enciklopedija]</ref> [[1596.]] - Moskva, [[13. srpnja]] [[1645.]]), prvi [[Popis ruskih vladara|ruski car]] iz dinastije [[Dinastija Romanov|Romanov]] od [[21. veljače]] [[1613.]] godine.
 
== Životopis ==
Redak 32:
=== Podrijetlo ===
 
Mihajlo Fjodorovič rodio se u [[Rusi|ruskoj]] [[boljar]]skoj obitelji, od oca [[Filaret Moskovski|Fjodor Nikitič Romanov]] (o. 1553.-1633.), kasnijeg [[patrijarh]]a Moskve, i majke Ksenije Šestove (1560.-1631.). Njegov djed [[Nikita Romanovič]] (o. 1522.-1586.) bio je brat prve ruske carice [[Anastasija Romanovna|Anastasije Romanovne]] (1530.-1560.), supruge ruskog cara [[Ivan IV., ruski car|Ivana IV. Groznog]] (1530.-1584.) i majke [[Fjodor I., ruski car|Fjodora I. Ivanoviča]] († 1598.), posljednjeg cara iz dinastije [[Rjurikoviči|Rjurikoviča]].
 
=== Izbor za ruskog cara ===
Redak 42:
=== Ratovi ===
 
Mlađahni car se po preuzimanju vlasti odmah našao u neugodnoj situaciji. Te [[1613.]] godine [[Rusija]] je bila istovremeno u ratu s [[Švedska|Švedskom]] i [[Poljska|Poljskom]] koje su također međusobno ratovale. Te obje države su vodile rat s ciljem potpune aneksije Ruskog Carstva. Švedska koja je počela rat još [[1610.]] godina nakon pada svog carskog prijatelja [[Vasilije IV., car Rusije|Vasilij IV. Šujskog]] je tijekom [[1613.]] i [[1614.]] godine pobjeđivala, ali tada se ratna situacija blokirala uspješnom obranom Pskova od strana vojske Mihajla I. Po mirovnom ugovoru iz [[1617.]] godine [[Rusija]] je izgubila u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] teško stečeni izlaz na [[Baltičko more]] i Istočnu Kareliju.
 
Rat s [[Poljska|Poljskom]] koji je počeo još [[1609.]] godine se u doba stupanja na prijestolje Mihajla već bio smirio radi financijske iscrpljenosti protivnika. Uspjesi Poljaka će doći tek [[1616.]] i [[1617.]] kada osvajaju [[Kursk]] i Vjazmu, ali tada je rat već bio praktički gotov. Rat je završio 15 godišnji primirjem [[1618.]] godine. Cijena takvog mira je bila potvrda poljskog osvajanja [[Smolensk]]a. U "zamjenu" za to carev otac je bio pušten iz zarobljeništva i od tada on vrši stvarnu vlast u Ruskom carstvu do svoje smrti [[1633.]] godine. Novi rat između ovih protivnika je bio počeo [[1632.]] godine s brzim završetkom dvije godine poslije. Tada se u zamjenu za novac poljski kralj [[Vladislav IV., kralj Poljske|Vladislav IV.]] napokon odrekao ruske krune.
Redak 52:
== Legenda ==
 
Priča o '''Mihajlu Romanovu''' nikako ne može završiti bez priče o ruskom narodnom heroju i mučeniku Ivanu Susanjinu. Po službenom pismu iz [[1619.]] godine na vijest o izboru novoga cara poljske trupe su krenule ubiti cara. Kada su ušli u provinciju gdje '''Mihajlo Romanov''' živi, nisu znali put do njegove kuće. Tada im se ponudio seljak [[Ivan Susanjin]] da im pokaže put. On je tu vojsku u doba hladne ruske veljače odveo u šumu iz koje niti on niti vojnici nisu izašli. Ovaj događaj je u doba Ruskog carstva korišten u propagandne svrhe radi dokaza povezanosti dinastije Romanov sa seljacima. U doba komunizma ovaj događaj se predstavljao kao primjer krajnje požrtvovane borbe za slobodu.
 
== Izvori ==