Metar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dz za cm Oznaka: dodana poveznica na razdvojbu |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 24:
== Povijest ==
Metar je prvotno određen 1795. kao temeljna jedinica [[Francuska|francuskog]] mjernog sustava, i to tako da je, u nastojanju da se osloni na prirodnu [[mjera|mjeru]], bio definiran kao 40-milijunti dio [[duljina|duljine]] [[meridijan]]a. Prve su dvije [[pramjera|pramjere]] metra (takozvani prametri) načinjene 1799. i pohranjene zajedno s pramjerama [[kilogram]]a (takozvani prakilogrami), jedan par u Arhivu Francuske Republike, a drugi u Nacionalnom institutu. Francuski se [[mjerni sustav]] tijekom 19. stoljeća proširio u druge zemlje, pa je 1875. prva skupina zemalja prihvatila '''Dogovor o metru''', na temelju kojega je izrađen međunarodni prametar, koji je 1889. pohranjen u [[Međunarodni ured za mjere i utege|Međunarodnom uredu za utege i mjere]] u Sèvresu kraj [[Pariz]]a. Od 1960. metar je bio određen [[valna duljina|valnom duljinom]] određenoga [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]], a od 1983. određen je [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]], kao jednom od temeljnih [[Fizikalne konstante|prirodnih konstanti]] (''c<sub>0</sub>'' = 299 792 458 [[Metar u sekundi|m/s]]). Zbog toga je metar definiran kao [[duljina]] puta koju [[svjetlost]] prijeđe u zrakopraznom prostoru ([[vakuum]]) za vrijeme 299 792 458-og dijela [[sekunda|sekunde]]. Na metru i kilogramu osnivao se Metarski sustav jedinica, iz kojega se razvio današnji [[Međunarodni sustav mjernih jedinica]].
=== Dogovor o metru ===
{{glavni|Metarska konvencija}}
'''Dogovor o metru''' ili '''Metarska konvencija''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Convention du Mètre'') je temeljni dokument svjetskoga mjernog jedinstva. Potpisali su ga 20. svibnja 1875. predstavnici 17 zemalja, među njima i ondašnja [[Austro-Ugarska]], u čijem je sastavu tada bila [[Hrvatska]]. Do danas je Dogovor o metru potpisalo pedesetak zemalja, među njima one gospodarski najrazvijenije, pa je zato on polazište međunarodne normizacije u razmjeni dobara, usluga i informacija. Dogovorom je osnovan [[Međunarodni ured za mjere i utege]] (BIPM) sa sjedištem u dvorcu Pavillon de Breteuil u Sèvresu kraj [[Pariz]]a. Uredom upravlja Međunarodni odbor za utege i mjere (CIPM), koji imenuje Opća konferencija za utege i mjere (CGPM), sastavljena od izaslanika svih zemalja potpisnica Dogovora. Ured je vrhunsko međunarodno znanstveno mjeriteljsko središte, u kojem se nalaze mnogi [[laboratorij]]i. Glavne su mu zadaće izradba, uspoređivanje i čuvanje međunardonih [[pramjera]] i njihovih kopija, uspoređivanje nacionalnih pramjera, [[etalon]]a i određivanje fizikalnih stalnica. U njegovu se trezoru čuvaju međunarodni prametar (samo od povijesne važnosti) te i danas važeći međunarodni pra[[kilogram]]. Dogovorom je međunarodno prihvaćen Metarski sustav jedinica, nastao u Francuskoj 1795. iz kojega se razvio današnji [[Međunarodni sustav mjernih jedinica]] ([[SI]]), prihvaćen 1960., koji je polazište suvremenoga međunarodnoga mjernog jedinstva.
=== Metarski sustav jedinica ===
'''Metarski sustav''' jedinica je uređeni skup [[Mjerna jedinica|mjernih jedinica]], nastao u Francuskoj 1795. kako bi se stvorio sustav mjernih jedinica ''za sva vremena, za sve narode'', za razliku od dotadašnjih, koje su se oslanjale na [[autoritet]] i često se mijenjale s promjenom [[vlast]]i ili vladara. Pokušalo se jedinice osloniti na prirodne [[pramjera|pramjere]], odabrati za svaku veličinu po jednu jedinicu, a od nje [[Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica|decimalnim postupkom]] tvoriti veće i manje jedinice. Za jedinicu [[duljina|duljine]] odabran je 40-milijunti dio duljine [[meridijan]]a, nazvan [[metar]], a iz njega slijedi jedinica [[ploština|ploštine]] [[četvorni metar]] i jedinica [[obujam|obujma]] [[kubni metar]]. Za jedinicu [[masa|mase]] (tada se nazivala [[težina|težinom]]) odabrana je masa kubnoga centimetra [[voda|vode]], nazvana [[gram]], a naknadno se ustalila tisuću puta veća jedinica, [[kilogram]]. Iz decimalnih jedinica Metarskoga sustava razvile su se i neke jedinice s posebnim nazivima, na primjer [[ar]], [[hektar]], [[litra]], [[tona]].
Metarski sustav jedinica razvijao se i proširivao tijekom 19. stoljeća, pojedine su jedinice dobivale posebne nazive ([[amper]], [[om]], [[volt]], [[vat]] i drugo), a iz njega je 1901. nastao Giorgijev sustav ili MKSA-sustav, osnovan na jedinicama metar, kilogram, sekunda i amper, iz kojega se razvio današnji [[Međunarodni sustav mjernih jedinica]].
=== Međunarodni sustav mjernih jedinica ===
{{glavni|Međunarodni sustav mjernih jedinica}}
'''Međunarodni sustav mjernih jedinica''' ili '''međunarodni sustav jedinica''' (oznaka [[SI]], prema [[Francuski jezik|fran]]. ''Système international d’unités'') je sustav mjernih [[Mjerna jedinica|jedinica]], razvijen iz Metarskoga sustava jedinica, međunarodno prihvaćen 1960., nakon čega je općenito prihvaćen gotovo u cijelome svijetu. Sastoji se od 7 osnovnih jedinica (metar; [[kilogram]]; [[sekunda]]; [[amper]]; [[kelvin]]; [[Mol (mjerna jedinica)|mol]]; [[kandela]]), jedne posebne ([[celzijev stupanj]] ili °C) i 21 izvedene jedinice s posebnim nazivima i znakovima, od kojih se tvore ostale izvedene jedinice. Od toga je 19 jedinica nazvano prema znamenitim znanstvenicima, a 9 prema nazivima na grčkom i latinskom jeziku. Temeljno mu je svojstvo suvislost (koherentnost), to jest između njegovih je jedinica jednostavan odnos (pretvorbeni je faktor jedan). Od njegovih se jedinica s posebnim nazivima i znakovima prema potrebi decimalnim postupkom tvori do [[predmetci (prefiksi) mjernih jedinica|deset većih i do deset manjih jedinica]]. Primjenljiv je u svim područjima ljudske djelatnosti i u svim granama [[znanost]]i i [[tehnika|tehnike]].
== Izvori ==
| |||