Inačica od 2. veljače 2020. u 14:38 uredi HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci ← Starija izmjena		Inačica od 31. prosinca 2021. u 19:01 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.673 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 20: * [[Tetrapodomorpha]] }} '''Mesoperke''', (nosnoprolaznice, Choanoichthyes; Sarcopterygii, prema [[grčki jezik\|grčkom]] σαρξ, ''sarx'', meso, i ''pterygion'', [[deminutiv]] od πτερυξ, ''pteryx'', krilo, peraja) je tradicionalno [[razred (taksonomija)\|razred]] [[ribe\|riba]] iz nadrazreda [[koštunjače\|koštunjača]] u koji pripadaju [[resoperke]] i [[dvodihalice]]. Po svojim obilježjima čine prijelazne oblike izeđu prariba i kopnenih četveronožaca. Obilježava ih građa [[peraja]] koja se razlikuje od svih ostalih riba. Imaju povećanu osnovu peraje koja sadrži mišiće povezane s [[unutrašnji kostur\|unutrašnjim kosturom]]. Koriste ih za plivanje, ali i "hodanje" po dnu.<ref name="E">"Životinje, velika ilustrirana enciklopedija", Mozaik knjiga Zagreb, 2005. {{ISBN\|953-196-088-7}}</ref>. Kod nekih riba povezanih s precima ove skupine, peraje su se razvile u [[ekstremitet\|udove]] za kretanje po zemlji te su danas [[recentna vrsta\|živuće]] mesoperke vjerojatno najbliži srodnici prvih kopnenih [[kopneni kralježnjaci\|kopnenih kralježnjaka]] (Tetrapoda).<ref name="B">Brehm, A. E. "Život životinja", Cankarjeva založba Ljubljana, Prosvjeta Zagreb, Sveučilišna naklada Liber Zagreb, Ljubljana, Zagreb 1983.</ref>. Ovaj razred, za razliku od svih ostalih riba, ima unutrašnje nosne otvore ([[hoana\|hoane]], lat. ''choanae'') koji spajaju nosne šupljine sa [[ždrijelo]]m, a time i s [[pluća\|plućima]] koja kod dvodihalica pored [[škrge\|škrga]] funkcioniraju kao organ za disanje. Osim njih, tu osobinu imaju još jedino [[kopneni kralježnjaci]]. Otuda se i nazivaju Choanoichthyes ili nosnoprilaznice.<ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:ExEAAeVHZa8J:www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_13_zoolog_kraljesnjaci.ppt+nosnoprolaznice&cd=2&hl=hr&ct=clnk&gl=hr Sistematska podjela životinja]</ref>. Ako se zanemare kopneni kralježnjaci kao razvojna grana proizašla iz ove skupine, vrijeme mesoperki pripada davnoj prošlosti. Fosilni nalazi Sarcopterygii dokazivi su od gornjeg [[silur]]a, prije oko 415 milijuna godina. U [[devon]]u su prvobitno morske mesoperke bile najšire rasprostranjene, i višekratno, nezavisno jedne od drugih, nastanjivale i slatke vode. Onychodontiformes, Porolepiformes i Elpistostegalia [[izumiranje\|izumiru]] krajem devona, Rhizodontiformes krajem [[Karbon (geološko razdoblje)\|karbona]] a Osteolepiformes krajem [[perm (period)\|perm]]a. Danas, ova nekad iznimno uspješna i rasprostranjena skupina ima samo dva podrazreda, i samo nekoliko vrsta. ==Obilježja== Obilježje koje je cijeloj skupini dalo ime je mesnata građa parnih [[peraja]]. Takva peraja pojavljuje se i kod nekih drugih riba, no s potpuno različitom unutrašnjom građom. Zajdeničko obilježje ([[autapomorfija]]) cijelog razreda je građa [[kostur]]a peraja. Sastoji se od jedne jedine, monobazalne koštane osi povezane sa [[zdjelica\|zdjeličnim]] i [[ramena kost\|ramenim]] pojasom. Ove kosti odgovaraju [[ramena kost\|ramenoj]] (''humerus'') i [[bedrena kost\|bedrenoj kosti]] (''femur'') kopnenih kralježnjaka, [[homolognost\|homologne]] su im. Kod [[celakanti\|celakanata]] tako su građene i druga [[peraje\|leđna]] i [[peraje\|podrepna peraja]]. Iako se mesoperke svrstavaju u [[koštunjače]], kostur mesoperki je dijelom hrskavičast. [[Fosil]]ne vrste imale su značajno koštunjaviji kostur od [[recentna vrsta\|današnjih]], mnoge su čak imale [[kralježak\|kralješke]]. Veći udjel [[hrskavica\|hrskavice]] u kosturu današnjih vrsta smatra se njihovim sekundarnim obilježjem.

Mesoperke: razlika između inačica