Magister officiorum: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RpA: WP:NI, WP:HRV |
|||
Redak 3:
'''Magister officiorum''' (na [[latinski jezik|latinskom]] doslovno "Gospodar ureda", [[starogrčki jezik|starogrčki]] μάγιστρος τῶν ὀφφικίων ''magistros tōn offikiōn'') bila je jedna od najvažnijih administrativnih funkcija, odnosno titula u [[Kasna antika|kasnom]] [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] i prvim stoljećima [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]].
Iako neki povjesničari njen nastanak dovode u vezu s uvođenjem [[dominat]]a pod [[Dioklecijan]]om 284. prvi potpuno pouzdani podaci govore da se 320. pojavila pod carem [[Konstantin Veliki|Konstantinom]]. On je uveo ''magistera'' kao službenika neposredno podređenog sebi, a koji je ispod sebe imao četiri različita ureda - ''sacra scrinia'' - od kojih je svaki na čelu imao vlastitog načelnika, odnosno ''magistera''. Uredi su bili: ''scrinium memoriae'' (carski sekretarijat i arhiva), ''scrinium epistularum'' (zadužen za vanjske poslove), ''scrinium libellorum'' (odgovaranje na žalbe i peticije podanika) i ''scrinium epistolarum Graecarum'' (zadužen za prevođenje dokumenata
Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] funkciju su zadržali [[Ostrogoti|ostrogotski]] kraljevi [[Italija|Italije]], dok se u Bizantu zadržala sve do 8. stoljeća kada je počela gubiti ovlasti i dobila tek ceremonijalno značenje. Potpuno je iščezla u 11. stoljeću.
==Literatura==
* {{cite book |title=The Imperial Administrative System of the Ninth Century - With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos |last=Bury |first=John B.
* {{cite book |
* {{Cite book |
* {{cite book |
* {{cite book |
* {{cite book |title=The Reign of Leo VI (886.-912.): Politics and People |last=Tougher |first=Shaun
[[Kategorija:Stari Rim]]
|