Razlika između inačica stranice »Madijevci«

Obrisano 27 bajtova ,  prije 4 mjeseca
RpA: WP:NI, WP:HRV
No edit summary
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
(RpA: WP:NI, WP:HRV)
'''Madijevci''', utjecajna patricijska obitelj koja je u 11. stoljeću vladala [[Zadar|Zadrom]] te bila politički aktivna u [[Dalmacija|Bizantskoj Dalmaciji]] i [[Hrvatsko kraljevstvo|
Hrvatskom kraljevstvu]]. Naziv obitelji potječe od prvog poznatog pripadnika obitelji, Madija I. koji je obnašao poziciju Zadarskog
[[Prior|prioraprior]]a krajem 10. stoljeća. Osim utjecajne uloge u Zadru obitelj je rodbinski bila povezana i s Hrvatskom kraljevskom dinastijom [[Trpimirovići|Trpimirovićima]]ma.
 
== Povijest obitelji ==
 
 
Oko 1030. godine na poziciju Zadarskog priora (''protospatarius et stratico universe Dalmatie'') dolazi Grgur, sin Madija II. koji postaje politički vrlo aktivan te nastoji uz formalnu upravu nad Dalmacijom koja proizlazi iz titule prokonzula vezati i stvarni utjecaj. Hrvatsko kraljevstvo nakon niza građanskih ratova među pretedentima na prijestolje gubi utjecaj te se Hrvatski vladar nalazi u vazalnom odnosu prema Bizantskom caru od 1018. godine. Slabljenjem moći Hrvatskog kraljevstva na Jadranskoj obali jača utjecaj [[Mletačka Republika|Mletačke republike]] koja nastoji prisvojiti Dalmatinske gradove. U takvim okolnostima zabilježena su putovanja priora Grgura na dvor Bizantskog cara Romana III. Argirosa (968. – 1034.) u dva navrata (1033. i 1034. godine), te jednom za vrijeme [[Mihael IV. Paflagonac|Mihaela IV. Paflagonca]] (v. 1034. – 1041.). Dok je Roman III. smatrao Grgura saveznikom, dolaskom na vlast Mihaela IV. situacija se promijenila te je on maknut s vlasti i zatočen u [[Carigrad|Carigradu]]u. Priču o Grguru potvrđuje Bizantski kroničar [[Kekaumen]] (pisac [[Strategikon (Kekaumenos)|Strategikona]]), koji je živio u isto vrijeme kao i Grgur. Kekaumenova priča je više poučnog karaktera nego kronika stvarnih događaja, pa se tako kao arhont (vladar) Dalmacije navodi Dobronja, koji je nakon nedoličnog ponašanja na dvoru cara Mihaela IV. izgubio sve titule te bio zatočen u Carigradu zajedno sa svojom ženom i sinom. Dobronja i njegova žena su umrli u zatočeništvu dok se neimenovani sin uspio spasiti bijegom iz zatvora. Ne može se sa sigurnošću utvrditi da li su Grgur i Dobronja ista osoba ili možda suvladari na području Dalmacije, no u prilog takvim događajima ide činjenica da su nakon Grgura priorat nad Zadrom preuzeli članovi drugih patricijskih obitelji. Time je slomljen pokušaj širenja utjecaja Madijevaca na čitavu Dalmaciju te prekinut niz od pola stoljeća političke kontrole nad Zadrom.
 
 
 
== Veza s Trpimirovićima ==
Na vrhuncu političke moći u prvoj polovici 11. stoljeća Madijevci su se nalazili u ženidbenim vezama s Hrvatskom vladarskom dinastijom Trpimirović. Hrvatski kraljevi su vladali Dalmatinskim zaleđem te povremeno i Dalmatinskim gradovima uz pristanak Bizantskih careva i samim time bili moćni politički saveznik. Hrvatski kralj Krešimir III. tako Zadarskog priora Madija II. i njegova sina Grgura naziva svojim rođacima. Povijesno se smatra da je do ženidbenih veza između Madijevaca i Trpimirovića došlo preko kraljice Jelene Slavne, žene kralja Mihajla Krešimira II., koja je prema tome i sama bila Madijevka. U povijesti je ostala zabilježena kao regentkinja malodobnog sina [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]] (v. 969. – 997.). Prema kronici splitskog kroničara Tome Arhiđakona (1200. - 1268.), dala je sagraditi dvije crkve u Solinu: Crkvu sv. Stjepana, koja je služila kao grobnica hrvatskih kraljeva i Crkvu sv. Marije na Gospinu otoku koja je bila korištena kao krunidbena bazilika Hrvatskih kraljeva do ranih 70-ih godina 11. stoljeća. Nakon smrti 976. godine, pokopana je u atriju crkve sv. Stjepana zajedno sa suprugom. Ostao je djelomično sačuvan njezin sarkofag s natpisom kojeg je pronašao i rekonstruirao arheolog don [[Frane Bulić|Frane Buli]]<nowiki/>ć 1898. godine.
 
== Položaj žena u obitelji ==
124.906

uređivanja