Louis Pasteur: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
École Normale Supérieure |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Louis Pasteur.jpg|mini|'''Louis Pasteur''']]
'''Louis Pasteur''' (Dole, [[27. prosinca]] [[1822.]]
Diplomirao je kemiju u [[Besançon]]u. Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača [[stereokemija|stereokemije]]. Bavio se problemima alkoholne i mliječne [[fermentacija|fermentacije]], što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju [[mikroorganizmi]] mogu uništiti utjecajem topline bila temelj postupka [[sterilizacija|sterilizacije]] nazvanog po njemu [[pasterizacija|pasterizacijom]]. S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u kirurgiji, koju je Pasteur primjenio [[1865.]] uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti. Bio je uvjereni pacifist i patriot te je nakon pruskog bombardiranja [[Pariz]]a zatražio da se njegovo ime briše s popisa počasnih doktora Sveučilišta u [[Bonn]]u.
Redak 7:
== Rani život ==
Louis Pasteur rođen je 27. prosinca 1822. u regiji Jura, u naselju Dole u Francuskoj, u obitelji kožara. Odrastao je u u naselju Arbois, što je vjerojatno ugradilo jako domoljublje u mladog Pasteura. U ranoj životnoj dobi bio je prosječan učenik, nadaren za crtanje i slikanje. Njegovi portreti obitelji i prijatelja bili su čuvani u Pasteurovom Institutu u Parizu. Diplomu prvostupnika umjetnosti dobio je 1840., a znanosti 1842. na [[pariz|pariškoj]] visokoj školi "[[École Normale Supérieure]]". Nakon što je kratko radio kao profesor fizike u "Dijon Lycée", godine 1848. postao je profesor kemije na Sveučilištu u
Imali su petero djece, od kojih je samo dvoje odraslo. Troje je preminulo od [[tifus]]a u djetinjstvu. Ova osobna nesreća nadahnula je Pasteura da istražuje lijekove za takve bolesti.
Redak 15:
=== Teorija klica ===
Pasteur je pokazao da fermentaciju uzrokuje rast mikroorganizama i da je rast bakterija u juhi sastojaka posljedica biogeneze (žive stvari nastaju iz živih stvari, lat. ''Omne vivum ex vivo''), a ne spontanog nastanka (tadašnja teorija da živi organizmi nastaju iz neživih tvari, npr. mušice iz prašine). Prokuhane juhe izložio je zraku u posudama koje su sadržavale filter koji je spriječavao vanjski kontakt
Iako Pasteur nije bio prvi koje je predložio teoriju klica ([[Girolamo Fracastoro]], [[Agostino Bassi]], [[Friedrich Henle]] i drugi učinili su to prije njega), on je proveo pokuse koji su jasno ukazivali na ispravnost teorije i pomogli uvjeriti Europu u njenu ispravnost. Danas se smatra ocem teorije klica i bakteriologije, zajedno
Pasteurovo istraživanje pokazalo je da kvarenje pića kao što su vino, pivo i mlijeko uzrokuju mikroorganizmi. Tako je razvio postupak u kojem se tekućine kao što su npr. mlijeko zagijavaju kako bi ubili većinu bakterija i plijesni koji su prisutni u njima. Zajedno
Kontaminiacija pića, dovela je Pasteura do zaključka da bolesti kod čovjeka i životinja uzrokuju mikrorganizmi. Predlagao je sprečavanje unosa bakterija u tijelu, što je dovelo od razvoja metoda antisepse u kirurgiji koje je uveo [[Joseph Lister]]a.
Redak 32:
Pasteur je umjetno oslabljenim bolestima dao naziv vakcina u čast Jennerova otkrića. Kasnije je proizvodio i prvo cjepivo protiv [[bjesnoća|bjesnoće]] dobiveno iz zaraženog živčanog tkiva zečeva oslabljenog sušenjem. Cjepivo protiv bjesnoće razvio je Emile Roux, francuski liječnik i Pasteurov kolega koje je iz leđne moždine zečeva uspješno testirao cjepivo na 11 pasa.
Cjepivo je prvi puta korišteno na 9-godišnjem dječaku Joseph Meister, dana 6. srpanja 1885. kojeg je napao bijesan pas. Nakon konzultacije
Danas se zna da je rizik za takav prijenos bolesti oko 15%. Uspjeh u ovom slučaju postao je osnova za proizvodnju mnogih drugih cjepiva, te jedan od uspjeha Pasteurovog Instituta.
| |||