Louis Althusser: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m posthumno -> postumno
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 26:
== Životopis ==
 
Althusser je rođen u [[Alžir]]u [[1918.]] no brzo s obitelji dolazi u Francusku. Na [[Pariz|pariškom]] sveučilištu [[École Normale Supérieure]] počinje studij filozofije koji prekida radi sudjelovanja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] gdje biva i zarobljen. Studij završava tek [[1947.]] te na istom sveučilištu počinje graditi nastavnu karijeru. Ratno iskuskustvo ga je promijenilo u načinu razmišljanja; prije rata smatrao se [[Konzervativizam|konzervativcem]], no tijekom rata upoznao se s [[Marksizam|marksizmom]] te će nakon povratka iz rata postati jedan od vodećih francuskih marksista. Podržavao je rad [[Komunistička partija Francuske|francuske komunističke partije]] te je od [[1984.]] njezin član.
 
Rat je utjecao i na njegovo psihičko stanje. Najtragičniji primjer je ubojstvo svoje žene [[16. studenog]] [[1980.]] zbog čega je završio i u psihijatrijskoj ustanovi nakon čega se nije pojavljivao u javnim krugovima. Iako je bio marksist i imao revolucionarne poglede na svijet, Althusse nije sudjelovao u velikim studentskim nemirima u Parizu [[1968.]]<ref name="Ritzer">Ritzer, George "Suvremena sociologijska teorija", Zagreb, 1997., {{ISBN|953-137-096-X}}</ref>{{is|150}} No iako je bio psihički nestabilna osoba, Altusse je jako utjecao na mnoge suvremene filozofe.
Redak 41:
Upravo će ovo posljednje biti ključno za razvoj ''strukturalnog marksizma'', čiji je Althusse jedan od začetnika. Strukturalni maksizam proučava nevidljive strukture u [[Kapitalizam|kapitalističkom]] društvu te pokušava dokazati kako u svijetu postoje strukture koje ograničavaju mišljenja pojedinca. Sljedbenici tog pravca privaćaju značaj [[Ekonomija|ekonomije]] na način da ju prihvaćaju kao determinantu u društvu te smatraju kako [[politika]] i [[ideologija]] imaju relativnu autonomiju. Pojedinci i akteri samo popunjavaju takve strukture te su ograničeni njihovim pravilima. Rušenje stuktura i sistema treba biti usredotočeno na proturječu u sistemu, a ne na proturječja u kojima je pojedinac suočen.<ref name="Ritzer"/>{{is|148}}
 
== Popis djela <ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2020 Popis prema enciklopedija.hr] pristupljeno 14. veljače 2019.</ref> ==
 
* ''Za Marxa'', 1965.