Listopadne i mješovite šume umjerenih predjela: razlika između inačica

! colspan=2 bgcolor=silver |<center>'''[[Biom|Biomi]]i'''</center>

Struktura ovih [[šuma]] se obično sastoji od četiri dijela, tj. kata. Najviši kat su krošnje i sastoji se od odraslog visokog drveća koje može biti visoko između 33 i 66 m. Ispod krošnji nalaze se ostala tri kata, koja su otprilike 9 do 15 [[metar]]a niža od kata krošnji; tu opstaju vrste biljaka koje su otporne na manju količinu svjetlosti. Gornji kat nalazi se ispod kata krošnji i čine ga manje odraslo [[drvo|drveće]] ili mlado drveće koje čeka priliku da izraste uz više svjetlosti, nakon što se sruši neko veće drvo. Ispod ovog kata je kat [[grm]]lja, koji se sastoji od [[Drvenasta biljka|drvenastih biljaka]] koje ne rastu puno uvis. Najniži (i biološki najraznolikiji) kat je kat [[Zeljasta biljka|zeljastih biljaka]].

Karakteristično i dominantno listopadno drveće ovog bioma su: hrastovi (vrste roda ''[[Quercus]]''), bukve (vrste roda ''[[Fagus]]''), javori (vrste roda ''[[Acer]]'') i breze (vrste roda ''[[Betula]]'').<ref>[http://www.panda.org/about_wwf/where_we_work/ecoregions/about/habitat_types/selecting_terrestrial_ecoregions/habitat04.cfm World Wildlife Fund: Temperate Broadleaf and Mixed Forest Ecoregions]</ref> Izraz "mješovite šume" odnosi se na šume u kojima ima i [[Listopadno drvo|listopadnog]] i [[Zimzeleno drvo|zimzelenog drveća]]. Tipično zimzeleno drveće su: borovi (vrste roda ''[[Pinus]]''), jele (vrste roda ''[[Abies]]'') i smreke (vrste roda ''[[Picea]]''). Na nekim područjima sas ovim biomom zimzeleno drveće može biti važnije od listopadnog.