Libido: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m WPCleaner v2.04 - bot-mode / ispravljene CheckWiki pogreške (Više kategorija u jednoj liniji)
RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 2:
Latinsku riječ '''libido''' možemo doslovno prevesti kao požudu, želju, htijenje, priželjkivanje ili zadovoljstvo. Termin se prvi put pojavljuje u petom pjevanju [[Dante Alighieri|Danteovog]] Pakla, gdje susreće kraljicu [[Semiramida|Semiramidu]], koju opisuje kao onu "koju libido dopušta svojim zakonom".
 
Libido predstavlja ključni pojam unutar psihoanalitičkih teorija. Pojavljuje u spisima [[Sigmund Freud]]a 1894.
Prema datoj Freudovoj teoriji libido predstavlja seksualni nagon i po njemu to je glavni, ako ne i jedini pogon [[čovjek|čovjeka]]a, po Freudovom kauzalnom shvaćanju radi se uvijek o jednoj te istoj nepromijenjenoj supstanci, seksualne komponente, na čije djelovanje ukazuje tumačenjem s jednoličnom ravnomjernošću.
Po [[Carl Gustav Jung]]u, nemoguće je libido, kao pojam i objašnjenje, koristiti samo kao seksualnu energiju. Seksualna dinamika je u totalnom području psihe samo specijalan slučaj, kao na primjer i nagon gladi, čime Jung ne osporava njenu egzistenciju, već je samo pomjera na pravo mjesto. Dakle nasuprot seksualnoj teoriji, Jung libido općenito predstavlja kao (psihičku) energiju.
 
==Libido kao psihička energija==
Izraz «psihička energija» je energetsko gledište a koristi se već od davnina. Nalazi se npr. kod [[Friedrich Schiller|Schiller]]-a , koji upotrebljava izraze kao «premještanje intenziteta». Fon Grot i Lipps koriste energetsko gledište, Lipps pritom, u svom djelu »Leifaden der psychologie», razlikuje psihičku energiju od fizikalne energije a također razdvaja pojam psihičke energije od psihičke snage. Po Lippsu psihička snaga je mogućnost da u duševnom životu nastanu određena zbivanja i da dospiju do određenog stupnja djelatnosti. Nasuprot tome psihička energija je «''u samim zbivanjima sadržana mogućnost da se u njima aktualizira ta snaga''».
Jung je u svojoj knjizi «Prikaz psihoanalitičke teorije» 1913. god. izričito objasnio da pojam libido kojeg upotrebljava, ne samo da nije konkretan ili poznat pojam, već da je zapravo jedan X, čista hipoteza, slika ili kovanica, isto tako malo konkretno shvatljiv koliko i [[energija]] fizičkog svijeta. Energija, kao i njen korelat pojam [[vrijeme|vremena]], su s jedne strane neposredni, a priori dati oblici promatranja, ali s druge strane ''konkretizirani, primijenjeni ili empirijski'' pojmovi. Primijenjeni pojam energije odnosi se uvijek na ponašanje snaga, na pokrenute supstance, pošto energija drugačije i nije pristupačna iskustvu do zapravo preko promatranja pokrenutih supstanci. Na isti način psihološki pojam energije nije čist, već također konkretan i primijenjen pojam koji se javlja kao seksualna, vitalna, moralna, intelektualna itd. energija. Libido po Jungu nije ništa drugo do skraćen izraz za «energetski način promatranja» psihičkih pojava.
 
Redak 16:
 
Među najvažnijim fenomenima duševnog života Jung uvrštava progresiju i regresiju libida. Pod progresijom prije svega shvaća svakodnevno napredovanje psihičkog procesa prilagođavanja. Prilagođavanje nije postignuto jednom zauvijek. Zahtjevima prilagođavanja možemo udovoljiti samo pomoću odgovarajućeg usmjerenog stava. Ispunjenje prilagođavanja odvija se u dvije etape: 1. Postizanje stava. 2. Ispunjenje prilagođavanja pomoću zauzetog stava.
Progresija libida tako bi se sastojala od trajnog zadovoljavanja zahtjeva, kojeg postavljaju uvjeti sredine. Kako se ovaj učinak može postići samo pomoću zauzetog stava, odnosno uključivanjem usmjerenosti, tako to može značiti i izvjesnu jednostranost koja, uslijedzbog moguće promjene uvjeta, ne može više udovoljiti zahtjevima prilagođavanja, čime i prestaje progresija libida. Regresija libida povisuje vrijednost onih sadržaja koji su prethodno bili isključeni iz svjesnog procesa prilagođavanja, regresija, kretanje libida unazad, znači gubitak dosadašnjih vrijednosti, a povećanje vrijednosti onih «tamno svjesnih» ili nesvjesnih sadržaja koji su u odnosu na prilagođavanje po općem priznanju nekorisni, zbog čega su obično odvojeni od usmjerene psihičke funkcije.
Progresija, kao neprestani proces prilagođavanja na uvjete sredine, utemeljena je u vitalnoj neophodnosti prilagođavanja. To je nužda koja čovjeka primorava na apsolutnu orijentaciju prema uvjetima sredine i potiskivanje svih onih tendencija koje služe [[individuacija|individuaciji]]. Nasuprot tome regresija je prilagođavanje na uvjete vlastitog unutrašnjeg svijeta i zasnovana je na vitalnoj neophodnosti udovoljavanja zahtjevima individuacije.
 
===Ekstraverzija i introverzija===
 
Progresija i regresija u smislu prilagođavanja vanjskom i unutrašnjem svijetu mogu se staviti u vezu sa s [[ekstraverzija|ekstraverzijom]] i [[introverzija|introverzijom]]. Međutim ekstraverzija i introverzija su [[pojam|pojmovi]] koji se kao dinamizmi razlikuju od progresije i regresije. Progresija i regresija su dinamizmi, odnosno zakonomjerni oblici preoblikovanja energije, dok su ekstraverzije i introverzija, kao što im već ime naglašava, dinamizmi ili oblici progresije ili regresije, koji zavise od zauzetog [[stav|stava]]a. Regresija tako može uslijediti na dva načina, kao uzmicanje pred uvjetima sredine (introverzija) ili kao bjekstvo u ekstravagantan vanjski doživljaj (ekstraverzija). Neuspjeh, jednog čovjeka premješta u stanje turobnog razmišljanja, dok drugog tjera u skitanje po kafićima. Libido se ne kreće samo naprijed i nazad, već također van i unutra.
 
===Premještanje Libida===
Redak 37:
Koliko su počeci [[religija|religijskih]] stvaranja simbola upravo vezani za energetski pojam pokazuju najprimitivnije predstave o magičnoj potenciji, koja se isto tako može promatrati kao objektivna snaga koliko i kao subjektivno stanje intenziteta.
 
Prema izvještaju kojeg donosi McGee ( The Siuan Indians – A Prelieminary Sketch , kod Lovejoy, The fundamental Concept of the primitive Psilosophy.) Dakota indianci imaju sljedeću predstavu o toj «snazi»: sunce je ''vakanda'', i to ne određena vakanda ili neka vakanda, već jednostavno vakanda. Mjesec je vakanda, isto tako [[grom]], [[munja]], [[zvijezda|zvijezde]], [[vjetar]] itd. Isto tako su i ljudi, posebno šamani, vakanda, kao i demoni elemenata, fetiši i ostali predmeti rituala, veliki broj životinja, a također i predjeli s upadljivim odlikama. McGee kaže da bi izrazu vakanda najbolje odgovarala riječ `''tajna''`, ali i da je taj pojam isuviše uzak, pošto vakanda isto tako može značiti snaga, veličina, sveti, oživljen, besmrtan. Slično vakandi, Irokezi koriste riječ ''oki'', a Algonkini ''manitu'' s apstraktnim značenjem «snage» ili «produktivne energije». Pleme Jaos uzvikuje ''mulungu'' kad opaze nešto čudnovato ili neshvatljivo. Pri tome mulungu znači:
# duša čovjeka koja se za života zove lisoka a u smrti postaje mulungu
# cjelokupni svijet duhova;