Kotar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Goran (razgovor | doprinosi)
Neka autorica članka pogleda malo ustavnopravne izvore kao i zakone koji se ovim područjem bave.
Goran (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
Na području [[Vojna krajina|Vojne krajine]] krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] postojalo je pet kotareva: Banatski, Brodski, Gradiški, Ličko-otočački i Ogulinsko-slunjski. U banskoj Hrvatskoj kotarevi se stvaraju nakon ukinuća kmetstva [[1848]]. U [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], nakon povratka Vojne krajine ([[1881]].), vladinom su uredbom od [[30. lipnja]] [[1886.]] sve županije podijeljene na kotareve (dotad su ponegdje postojale podžupanije). Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo imalo je [[1914]]. 70 kotareva. Ti su se kotarevi dijelili na okruge (lat. ''districtus''), a okruzi na općine (lat. ''communitates'' ili ''iudicatus''). Sličan je teritorijalni ustroj postojao i na područu [[Mađarska|Ugarskog kraljevstva]] koje je [[1914]]. imalo 442 kotara ([[mađarski jezik|mađ.]] ''járás''). I [[Dalmacija]] pod [[Austrija|austrijskom]] vlašću bila je podijeljena na kotareve.
 
Podjela na kotareve ostat će i unutar [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (ovom [[hrvatski jezik|hrvatskom]] nazivu odgovarao je [[srpski jezik|srpski]] naziv „srez“), te kasnije u [[Druga Jugoslavija|drugoj Jugoslaviji]]. Kotarevi su ukidani postupno, prvo ih je ukinula Narodna Republika Crna Gora, zatim Autonomna Kosovsko-metohijska oblast, zatim je smanjen njihov broj u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, sve u svemu kotarevi su najvećim dijelom ukidani od 1963. do [[1961]]1967. kadgodine. Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik političko-teritorijalne ustrojbe, no kotare su kotareviubrzo zamijenile zajednice ukinutiopćina.
 
U neovisnoj Republici Hrvatskoj Ustav je propisao kako jedinice lokalne samouprave mogu, u skladu sa zakonom, biti općina i kotar ili grad. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utemeljena su samo dva kotara; Kotar Glina u sastavu [[Sisačko-moslavačka županija|Županije Sisačko-Moslavačke]] i Kotar Knin u sastavu tada postojeće [[Zadarska županija|Županije Zadarsko]]-[[Šibensko-kninska županija|Kninske]]. Ta dva kotara, zbog okupacije i ne prihvaćanja dogovora o mirnom uklopljavanju područja općina koje su bile njihov sastavni dio, nikad nisu zaživjela. Ipak značajno je zapisati i objasniti kako je Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a Ustavni zakon ima snagu Ustava samoga, predviđeno postojanje pravnog instituta kotara (područja) s posebnim samoupravnim (autonomnim) položajem također je određan i naziv kotara koji je prema navedenom Ustavnom zakonu trebao biti autonomni kotar. Tako bi postojali Autonomni kotar Glina i Autonomni kotar Knin. Prestali su postojati [[11. svibnja]] [[2000]]. donošenjem Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnoga zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj., a kao dio županija prestali su postojati [[7. veljače]] [[1997]].
Redak 23:
*Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03, 86/06)
 
===Ostali izvori===
*Ivo Krbek: Pravo javne uprave FNRJ, Birozavod, Zagreb, 1960.
*Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1978.
*Zdravko Tomac: Općina u političkom sistemu, Zagreb, 1987
*Zlatko Herakov: Općinski proračuni u teoriji i praksi, Zagreb, 1938
 
[[Kategorija:Podnacionalni entiteti]]