Kuglični ležaj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 4:
[[Datoteka:Wingquist bearing00.jpg|mini|desno|200px|Samopodesivi kuglični ležaj]]
'''Kuglični ležaj''' je vrsta [[valjni ležaj|valjnog ležaja]], koji je u osnovi namijenjen za prenošenje radijalnih opterećenja, iako neke izvedbe omogućavaju i prijenos aksijalnih opterećenja. Kuglični ležaj ima kao valjna tijela kuglice. Kuglice mogu biti izrađene od [[nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]], kromnog [[čelik]]a ili [[keramika|keramičnog materijala]] ([[silicij]]ev [[Nitridi|nitrid]] - Si<sub>3</sub>N<sub>4</sub>). Hibridni kuglični ležaj ima kuglice od keramike i tijelo ležaja od čelika.
==Vrste kugličnih ležaja==
===Jednostavni kuglični ležajevi===
Jednostavni kuglični ležajevi [[standard]]izirani su prema ISO 15, DIN 625 i HRN M C3.600. Dopuštaju velike brzine vrtnje, te su primjereni za prenošenje obostranih radijalnih i aksijalnih opterećenja. S obzirom na to da imaju povoljnu cijenu, u praksi su to najčešće korišteni valjni ležajevi. Izrađuju se u jednorednoj ili dvorednoj izvedbi. Jednoredni kuglični ležajevi su kruti, nerastavljivi radijalni ležajevi u kojima su valjna tijela (kuglice) vođena u dubokim utorima u unutarnjem i vanjskom prstenu ležaja. Imaju približno jednaku radijalnu i aksijalnu nosivost, a od svih vrsta ležajeva najprimjereniji su za najviše brzine vrtnje. Dvoredni kuglični ležajevi imaju, u usporedbi s jednorednima, veću radijalnu nosivost, ali dopuštaju nešto manje brzine vrtnje. U zadnje vrijeme se sve manje upotrebljavaju jer su ih u praksi skoro u potpunosti zamijenili dvoredni kuglični ležajevi s kosim dodirom.
===Samopodesivi kuglični ležajevi===
Redak 22:
==Podmazivanje ležajeva==
[[Datoteka:Radial-deep-groove-ball-bearing din625-t1 2rs 120.png|mini|desno|200px|Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom]]
Osovine i vratila imaju oslonce u kliznim ili valjnim ležajevima. Ležaji se podmazuju da bi gubici trenja, a time i zagrijavanje, bili što manji. Pod [[trenje]]m se podrazumijeva otpor koji se javlja između površina nalijeganja dvaju tijela i suprostavlja se međusobnom gibanju bilo klizanjem, bilo kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja ili kinetičko trenje) ili onemogućuje gibanje (trenje mirovanja ili statičko trenje).
Za ležaje značenje ima samo trenje gibanja. K tome se računa i startno trenje u početku gibanja i trenje zaustavljanja na kraju gibanja. U trenje gibanja spadaju sljedeće vrste trenja:
Redak 36:
* '''Hidrostatičko trenje''', potrebni pritisak za nošenje stvara se pumpom s posebnim pogonom;
* '''Mješovito trenje''' nastaje među površinama nalijeganja ako postoji djelomično trenje
===Podmazivanje i maziva===
Redak 49:
==Nosivost i vijek trajanja ležaja==
[[Datoteka:FailedBearing.jpg|mini|desno|200px|Oštećenje zadnjeg stožastog ležaja bicikla, nastalo zbog točkaste korozije
Potrebna veličina ležaja za određeno ležajno mjesto određuje se na temelju vrste ležaja i njegove nosivosti, prisutnih opterećenja, projektnog vijeka trajanja i pogonske sigurnosti. Kao mjerilo nosivosti ležaja pri njihovom dimenzioniranju upotrebljavaju se dinamička i statička nosivost ležaja. Obje veličine predstavljaju osnovna obilježja ležajeva i nalaze se u odgovarajućim katalozima proizvođača.
===Dinamička nosivost ležaja===
|