Kriptogram: razlika između inačica

'''Kriptogram''' je vrsta [[zagonetka|zagonetke]] koja se sastoji od šifriranog teksta.<ref name= "allure">{{cite news |last=Danesi |first=Marcel |url= https://www.psychologytoday.com/blog/brain-workout/201009/cryptograms-and-the-allure-secret-codes |title=Cryptograms and the Allure of Secret Codes |work=Psychology Today |date=22. Septemberrujna 2010. |accessdate=15. Januarysiječnja 2020.}}</ref> Šifra koja se koristi za [[šifra|šifriranje]] teksta je obično dovoljno jednostavna kako bi omogućila rješavanje kriptograma, a često se koriste i [[zamjenljiva šifra|zamjenljive šifre]] koje dopuštaju zamjenu jednog slova drugim slovom ili brojem suglasno nekom pravilu. U uporabi su ponekad i druge vrste šifri za stvaranje kriptograma poput [[knjižna šifra|knjižnih šifri]], kod kojih se koriste knjige ili članci za šifriranje poruka. Rješavanje zagonetke sastoji se od odgonetanja teksta pomoću razbacanih slova u početnom položaju.

Osim navedene inačice u obliku šifre, kriptogram predstavlja i niz zagonetaka koje nemaju pravila za rješavanje, već za svaki kriptogram rješavač treba naći ključ. Na primjer, jedan od oblika Dudeney je nazvao "[[Henry Dudeney#Verbalna aritmetika|verbalna aritmetika]]". U knjizi "Društvene igre" [[Miljenko Lepšić|Lepšić]] i [[Josip Ilić-Dreven|Dreven]] navode tri primjera kriptograma,<ref name="igre">Miljenko Lepšić i Josip Ilić-Dreven, "Društvene igre", "Kriptogram" na str. 216 i 217, "Računski kriptogram" na str. 223, ''Sportska tribina'', Zagreb 1981.</ref>, od kojih je u prvim dvama brojčani ključ pozicija slova u danoj riječi (u drugom primjeru je to naslov zagonetke), a u trećem primjeru početna slova učahurenih riječi (autori Z. Turek i S.Baškaj):