Stanovništvo se pretežito bavilo poljodjelstvom i stočarstvom. Djelomice su poznavali uporabu i preradbu [[Bakar (element)|bakra]]. Naselja su podizali na povišenim riječnim terasama ili na teško pristupačnim mjestima uz riječne tokove. Pravokutne, prostrane kuće gradili su od pletera omazanog [[Ilovača|ilovačom]]. U višeslojnim naseljima u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem|Srijemu]]u ([[Vučedol]], [[Sarvaš]], [[Gomolava]]) otkrivene su kuće s [[Apsida|apsidom]]. Uz inhumaciju se pojavljuju i prvi paljevinski ukopi u žarama ([[Dvorovi]] kraj [[Bijeljina|Bijeljine]], Padina u [[Đerdap|Đerdapu]]u). Izrađivali su vrlo kvalitetnu keramiku tankih stijenki, sive, crne ili, rjeđe, [[oker]] boje, sjajno uglačanu. Dok su se tipovi posuda uglavnom razvili iz [[badenska kultura|badenskih oblika]], pri ukrašavanju su se primjenjivale nove tehnike i motivi: brazdasto urezivanje i utiskivanje žigova s geometrijskim uzorcima (pravokutnici, viseći trokuti, cikcak vrpce, šahovnice i dr.) ispunjenih bijelom inkrustacijom.<ref name="HELZMK">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33384 kostolačka kultura]</ref>
== Nalazišta ==
Kultura je raširena u Slavoniji ([[Vučedol]], [[Sarvaš]], [[Cerić]], [[Ašikovci]], [[Grabrovac]]-[[Đakovo]], [[Slavča]]-[[Nova Gradiška]]), Srijemu (Gomolava), sjevernoj Bosni (Pivnica kraj [[Odžak|Odžaka]]a) i Srbiji ([[Kostolac]], okolica [[Kragujevac|Kragujevca]], [[Aleksinac]]). Nalazišta u mađarskom Podunavlju i Slovačkoj potvrđuju njezin prodor na sjever [[Panonska nizina|Panonske nizine]].<ref name="HELZMK"/>
