Kordun: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 213.149.62.231 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Neptune, the Mystic
Oznaka: brzo uklanjanje
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 8:
 
== Granice ==
Pojednostavljeno, područje Korduna je određeno okolnim rijekama Koranom, Mrežnicom, Kupom i Glinom. Međutim, postoje razlike između reljefnih i etnografskih granica. Tako se prostor [[Lasinja|Lasinje]] na sjeveru češće smatra dijelom Pokuplja, a [[Topusko|Topuskog]]g na istoku dijelom [[Banovina|Banovine]].<br>Granice Korduna su jednom povećane diplomatskim putem : [[1791.]] godine [[Svištovski mir|Svištovskim mirom]] je iz sastava [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] izdvojena pogranična zona oko Cetingrada i Drežnik Grada ( tzv. "suha međa"), koja se od tada smatra dijelom Korduna.
 
== Uprava ==
Redak 14:
 
== Stanovništvo ==
Kordun je tijekom čitavog 20. stoljeća bio izrazito emigracijsko i [[Depopulacija|depopulacijsko]] područje, što je pojačano stradanjem u ratovima. Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine ima oko 29.000 stanovnika obuhvaćajući prostor [[Rakovica|Rakovice]], [[Slunj]]a, [[Cetingrad]]a, [[Vojnić]]a, [[Topusko]]g, [[Gvozd]]a, [[Krnjak]]a, [[Lasinja|Lasinje]] i područje [[Skakavac|Skakavca]]. Po nacionalnoj strukturi Hrvati su većinsko stanovništvo: (oko (21.000)-73 % [[Hrvati|Hrvata]] , oko (7.000)- 24 % [[Srbi|Srba]] te oko (1.000)-3 % [[Bošnjaci|Bošnjaka]]). I ovdje se, kao i u [[Lika|Lici]], mogu izdvojiti dvije zone: južni Kordun ([[Cetingrad]], [[Rakovica]] i [[Slunj]]) i sjeverni Kordun ([[Gvozd]], [[Lasinja]], [[Topusko]], [[Krnjak]], [[Vojnić]] i područje [[Skakavac|Skakavca]]).
 
== Povijest ==
Redak 21:
O važnosti ovog prostora u predturskom razdoblju svjedoči i to da se [[1527.]] godine, nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]], u [[Cetingrad|Cetinu]] kod Slunja sastao hrvatski sabor i izabrao [[Ferdinand I.|Ferdinanda Habsburga]] za hrvatskog kralja. Međutim, [[Otomansko carstvo|turska]] osvajanja su ubrzo zahvatila i ovo područje. Nakon pada tvrđave Drežnik [[1578.]] godine, Kordun postaje ničija zemlja između Habsburškog i Turskog carstva, izložena stalnim pustošenjima. Iako Turci nisu uspjeli zauzeti Slunj, a [[1579.]] je osnovana i nova tvrđava [[Karlovac]], nezaštićeno stanovništvo okolnih naselja se gotovo u potpunosti iseljava. Kordun je tada posve opustio, a do novog naseljavanja će doći tek u 18. stoljeću nakon protjerivanja Turaka.
 
Po oslobađanju od Turaka, ovo područje, kao ni susjedna [[Lika]] i [[Banovina]], nije vraćeno pod vlast hrvatskog [[Ban|banaban]]a, već je ušlo u sastav [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Tada se vrši i organizirana kolonizacija stanovništva, pri čemu na područje oko Slunja dolaze uglavnom Hrvati, a oko Petrove gore Srbi. Njihova primarna uloga bila je vojna zaštita novog sustava pograničnih utvrda prema Turskom carstvu. Za razliku od srednjeg vijeka, kad je ovaj prostor bio podijeljen između više županija, sada se zbog strateškog položaja i mentaliteta novih stanovnika-graničara izdvaja kao posebna pokrajina. Iz tog razdoblja potječe i današnji naziv Kordun (od riječi cordon).
 
Kordun je ostao u sastavu Vojne krajine (kao slunjska i djelomično ogulinska pukovnija) sve do njenog ukidanja [[1881.]] godine, kada je priključen Riječko-modruškoj županiji. Stanovništvo koje je imalo vojnu ulogu ili se bavilo djelatnostima povezanima s vojskom nije moglo preživjeti isključivo od poljoprivrede. Već krajem 19. stoljeća počinje iseljavanje, koje se nastavilo tijekom čitavog 20. stoljeća.