Kondenzacijske jezgre: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Kondenzacijske jezgre |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 14:
* gigantske jezgre, promjera većeg od 1 μm.
Najpogodnije jezgre za stvaranje [[oblaci|oblaka]] (takozvane '''oblačne kondenzacijske jezgre''') promjera su većeg od 0,1 μm i 1 [[Kubični metar|cm<sup>3</sup>]] [[zrak]]a sadrži u prosjeku od 100 do 1000 jezgara. [[Onečišćavanje zraka|Vrlo onečišćen zrak]] iznad [[industrija|industrijskih]] središta može sadržavati i do milijun takvih čestica po 1 [[Kubični metar|cm<sup>3</sup>]].
== Kondenzacijski procesi u atmosferi ==
Redak 72:
[[Voda]] se kristalizira u heksagonalnom sustavu, i u najjednostavnijem obliku tako nastaju heksagonalne pločice, iglice ili prizmice. Oblik ledenih kristala u daljem rastu zavisi od stupnja zasićenosti vodene pare u oblaku i od brzine rasta [[kristal]]a. Ledeni kristali i krute oborine mogu biti simetrični, nepravilnog oblika ili mnogostruki, a veličina im iznosi od nekoliko desetaka mikrometara do nekoliko milimetara. Nakupine snježnih zvjezdica jesu [[snijeg|snježne]] pahuljice.
Pojava različitih vrsta ledenih kristala zavisi u prvom redu od temperature zraka. Tako na temperaturama od 0 °C do - 3 °C najčešće nastaju tanke [[Šesterokutna kristalna rešetka|heksagonalne pločice]], na temperaturama od - 3 °C do - 5 °C iglice, od - 5 °C do - 8 °C [[Prizma|prizmice]] sa šupljinama, od - 8 °C do - 12 °C heksagonalne pločice, a od - 12 °C do - 16 °C [[
== Izvori ==
| |||