Kognitivna psihologija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1:
'''Kognitivna psihologija''' je [[znanost]] koja je usmjerena na otkrivanje psihičkih procesa koji se nalaze u osnovi [[ponašanje|ponašanja]]. Sama riječ "kognitivno" dolazi od latinske riječi ''cognitio'' što označava [[spoznaja|spoznaju]], tj. [[mentalni proces|mentalne procese]] za koje se pretpostavlja da ističu ponašanje. To pokriva široki raspon područja istraživanja, istražujući pitanja o djelovanju [[pamćenje|pamćenja]], [[pozornost
Kognitivna psihologija se radikalno razlikuje od prethodnih psiholoških pristupa na dva ključna načina.
* Ona prihvaća upotrebu [[znanstvena metoda|znanstvene metode]] te općenito odbacuje [[introspekcija|introspekciju]] kao valjanu metodu istraživanja za razliku od [[fenomenologija|fenomenoloških]] metoda poput [[Freud
* Ona pretpostavlja postojanje unutarnjih mentalnih stanja (kao što su [[vjerovanje|vjerovanja]], [[želja|želje]] i [[motivacija]]) za razliku od [[biheviorizam|bihevioralne]] psihologije.
Redak 9:
Kognitivna psihologija je jedna od najsuvremenijih dodataka psihološkom istraživanju, a razvila se kao odvojeno područje unutar discipline u kasnim [[1950-ih|1950-im]] i ranim [[1960-ih|1960-im]] (iako postoje primjeri kognitivnog razmišljanja kod ranijih istraživača). Termin se koristi od objavljivanja knjige ''Kognitivna psihologija'' [[Ulric Neisser|Ulrica Neissera]] iz [[1967.]], ali tek je knjiga [[Donald Broadbent|Donalda Broadbenta]] ''Percepcija i komunikacija'' iz [[1958.]] istaknula značenje kognitivnog pristupa. Od tog vremena dominantna [[paradigma]] u području bio je kognitivni model [[obradba informacija|obradbe informacija]] koje je upravo iznio Broadbent. To je način razmišljanja i mišljenja o mentalnim procesima predočenih poput softvera koji radi na računalu koji predstavlja [[mozak]]. Teorije se uobičajeno odnose na oblike ulaza, prikaza, računanja ili obradbe i izlaza.
Taj način shvaćanja mentalnih procesa prodrio je općenitije u psihologiju tijekom prošlih nekoliko desetljeća, pa nije neobično pronaći kognitivne teorije unutar [[socijalna psihologija|socijalne psihologije]], [[ličnost
Pristup obradbe informacija na kognitivno djelovanje trenutačno se ispituje novim pristupima u psihologiji kao što su [[dinamički sustavi]] i [[utjelovljenje|utjelovljena]] perspektiva.
| |||