Inačica od 20. kolovoza 2021. u 16:32 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.822 edits Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 ← Starija izmjena		Inačica od 1. siječnja 2022. u 01:29 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.600 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Passive house shema hr.svg\|mini\|250px\|desno\|U [[Pasivna kuća\|pasivnim kućama]] su obilato koristi toplinska izolacija i gubitak topline je vrlo malen.]] [[Datoteka:Concrete wall.jpg\|mini\|250px\|desno\|Neizolirani vanjski [[zid]] od šuplje opeke debljine 19 cm ima koeficijent prolaska topline ''U'' 1,67 W/m<sup>2</sup>K, dok izolirani zid od opeke 19 cm sas 10 cm stiropora: 0,31 W/m<sup>2</sup>K]] '''Koeficijent prolaska topline''' (oznaka: ''U'') je količina [[toplina\|topline]] koju [[Građevinski materijal\|građevni element]] gubi u 1 [[sekunda\|sekundi]] po [[Četvorni metar\|m<sup>2</sup>]] [[površina\|površine]], kod razlike [[temperatura\|temperature]] od 1 [[Kelvin\|K]], izraženo u [[vat\|W]]/m<sup>2</sup>K. Koeficijent ''U'' je bitna karakteristika vanjskog elementa [[konstrukcije]] i igra veliku ulogu u analizi ukupnih toplinskih gubitaka (kWh/m<sup>2</sup>), a time i potrošnji energije za [[grijanje]]. '''Što je koeficijent prolaska topline manji, to je [[Toplinska izolacija\|toplinska zaštita]] zgrade bolja''': <ref> [http://www.pasivna-kuca.info/gradnja/37-gradnja-pasivne-kuce/137-obicna-niskoenergetska-ili-pasivna-kuca.html] "Obična, niskoenergetska i pasivna kuća", Marko Grđan, dipl.ing.stroj., Energo Consult, www.energo-consult.hr, 2011. </ref> :<math>\Phi = A \cdot U \cdot (T_1 - T_2) </math> Redak 8: gdje je: ''Φ'' - količina prenešene topline u 1 sekundi ([[vat\|W]]), ''U'' - koeficijent prolaska topline (W/m<sup>2</sup>K), ''T<sub>1</sub>'' – viša temperatura s jedne strane strukture ([[Kelvin\|K]]), ''T<sub>2</sub>'' - niža temperatura s druge strane strukture (K) i ''A'' - površina kroz koju toplina protječe ([[Četvorni metar\|m<sup>2</sup>]]). Koeficijent prolaska topline za većinu zidova i krovova se može izračunati prema [[standard]]u [[ISO]] 6946, a ako postoji [[metal]]ni [[toplinski most]], onda se može izračunati prema ISO 10211. Za podove se može izračunati prema ISO 13370. Za veliku većinu [[prozor]]a koeficijent prolaska topline se može izračunati prema ISO 10077 ili ISO 15099. ISO 9869 opisuje kako se koeficijent prolaska topline može izmjeriti [[pokus]]om. <ref>[http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20140810123534/http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf \|date=10. kolovoza 2014. }} "Energetska učinkovitost u zgradarstvu", HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011.</ref> ==Neke vrijednosti koeficijenta prolaska topline== Tipične vrijednosti koeficijent prolaska topline ''U'' za uobičajene strukture [[zgrada]]: <ref>[http://fasade.hr/hr/za-investitore/fizika-zgrade/161-ime-se-bavi-fizika-zgrade?start=2] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20130921055749/http://fasade.hr/hr/za-investitore/fizika-zgrade/161-ime-se-bavi-fizika-zgrade?start=2 \|date=21. rujna 2013. }} "Čime se bavi fizika zgrade - Fizikalne veličine", fasade.hr, 2011.</ref> * jednostruko [[staklo]] (4 [[metar\|mm]]): 5,81 W/m<sup>2</sup>K; * dvostruko staklo (4 + 8 + 4): 3,0 W/m<sup>2</sup>K; Redak 17: * trostruko izo staklo (4 f + 12 g + 4 + 12 g + f4): 0,5 W/m<sup>2</sup>K; * neizolirani [[zid]] od šuplje opeke debljine 19 cm: 1,67 W/m<sup>2</sup>K; * izolirani zid od [[Opeka\|opeke]] 19 cm sas 10 cm [[mineralna vuna\|mineralne vune]]: 0,32 W/m<sup>2</sup>K; * izolirani zid od opeke 19 cm sas 10 cm [[Polistiren\|stiropora]]: 0,31 W/m<sup>2</sup>K; * slabo izolirani [[krov]]: 1,0 W/m<sup>2</sup>K; * dobro izolirani krov: 0,15 W/m<sup>2</sup>K;

Koeficijent prolaska topline: razlika između inačica