Klub liječenih alkoholičara: razlika između inačica

1. travnja [[1964.]] godine, otvoren je Centar za proučavanje i suzbijanje alkoholizma u Klinici za psihijatriju KB "Dr. [[Mladen Stojanović]]", današnjoj [[Klinička bolnica Sestre Milosrdnice|KB Sestre milosrdnice]] u Zagrebu, a u okviru Centra osnovan je prvi klub liječenih alkoholičara - Ogledni klub, a u jesen iste godine osnovan je prvi gradski klub - Klub "Maksimir". Taj se dan obilježava Danom klubova liječenih alkoholičara.

U početku su se klubovi osnivali kao veliki općinski klubovi i okupljali su liječene alkoholičare radi održavanja apstinencije i izmjene njihova ponašanja. Važan doprinos i prekretnica u klubovima bilo je uvođenje obiteljskog liječenja u područje suzbijanja i liječenja alkoholizma 1975., odnosno obiteljskog pristupa u klubove liječenih alkoholičara. Započelo se s osnivanjem malih obiteljskih klubova u mjesnim zajednicama, do kojih bi se dolazilo za desetak minuta od stana. Klubovi su okupljali 10 do 12 obitelji i u njima je cijela obitelj mogla dobivati

[[1990.]] godine dolazi do temeljnih promjena u društvenom, političkom i ekonomskom smislu, što se je odrazilo i na djelovanje klubova. Početak [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i okupacija dijela hrvatskog teritorija od strane srpskog agresora, dovodi do prestanka djelovanja i raspada tri četvrtine klubova. Mnogi članovi klubova uključeni su u obranu domovine, mnogi su raseljeni, neki ubijeni. Izostala je stručna i novčana podrška, javili su se problemi prostorija. Usprkos svim poteškoćama dio klubova održao je i u najtežim uvjetima kontinuitet u radu, radeći čak i za vrijeme uzbuna, zahvaljujući prvenstveno dugogodišnjim apstinentima i podršci od strane bolnica koje se bave liječenjem alkoholizma. Sve su se ostale službe bavile rastućom problematikom vezanom uz ratna stradanja, te su problemi pijenja i [[alkoholizam|alkoholizma]] potisnuti u drugi plan. Bolničko liječenje je jedini način liječenja koji je održan u ratu i nakon njega. [[Bolnica]] je ponovno došla u središte zbivanja kao "organizirani model" kontinuirane skrbi o alkoholičarima.

Već [[1992.]] godine započinje se obnavljati rad klubova. U kritičnom, ratnom razdoblju dugogodišnji apstinenti održali su kontinuitet djelovanja klubova, te od [[1993.]] godine započinje edukacija velikog broja dugogodišnjih apstinenata, prvenstveno iz Zagreba, kako bi se osposobili za što kvalitetniji rad u klubovima, sada u ulozi laik-terapeuta, odnosno dostručnih djelatnika. Obnavlja se kvaliteta rada u klubovima, osnivaju se novi klubovi, oživljavaju izvanklubske aktivnosti. Klubovi se radi unapređivanja svoga djelovanja, međusobne suradnje i zajedničkih aktivnosti, redovito mjesečno okupljaju na općinskim razinama u koordinacijama od 3-10 klubova, na županijskim zajednicama, a od [[2000.]] godine i u [[HSKLA| Hrvatskom savezu klubova liječenih alkoholičara]], sa sjedištem pri Klinici za psihijatriju KB "Sestre milosrdnice". SaS 210 klubova danas su najveća udruga na području zdravstvenog i socijalnog djelovanja.

Svjetski savez klubova liječenih alkoholičara (eng. World Association of the Clubs of Alcoholics in Treatment (W.A.C.A.T.) imao je osnivački kongres 16. -– 21. 10. 2007. u [[Udine|Udinama]], ([[Italija]]).

Klubovi okupljaju 10 do 12 obitelji. U njima se provodi obiteljski postupak uz angažman stručnih djelatnika i uz pomoć educiranih dugogodišnjih apstinenata, tzv. dostručnih djelatnika, a pod supervizijom stručnjaka.

Obiteljskim postupkom se katalizira promjena ponašanja u obiteljskom sustavu, rast i sazrijevanje obitelji i uspostava načina života bez alkohola za cijelu obitelj. Klubove koje rade bez stručnog djelatnika članovi obitelji brzo napuštaju, a rehabilitaciju nastavlja sam alkoholičar, što ne daje ni približne rezultate kao rehabilitacija cijele obitelji.

Hrvatski savez i Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreba izdaju svoj mjesečnik "Alkohološki glasnik", koji predstavlja svojevrsni stručno-informativni vodič kroz probleme pijenja, alkoholizma, liječenja i rehabilitacije alkoholičara, a napose kroz klubove liječenih alkoholičara. Glasnik ima svoje web stranice na adresi www.hskla.hr,

Hrvatski savez i Zajednica klubova Zagreba organizirali su i Trijezni telefon uz koga svako prije podne dežuraju dugogodišnji apstinenti, na usluzi građanima, dajući informacije o klubovima, liječenju, iznoseći svoja iskustva i potičući zainteresirane na prvi korak.

za posebno je istaknuti sportske igre i večeri poezije, pod motom sportom protiv

Klubovi liječenih alkoholičara su otvoreni prema zajednici u kojoj djeluju i da se uz svoju osnovnu djelatnost uključuju i u preventivne aktivnosti na planu suzbijanja problematike vezane uz prekomjerno pijenje, alkoholizam i druge ovisnosti, kao i u programe zaštite i unapređenja duševnog zdravlja i zdravog načina življenja.