Kapital (Marx): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 45:
Prva intencija sustavno je elaborirana u Prilogu kritici političke ekonomije, svoj najopsežniji domašaj ima u Kapitalu (II. i III. svezak objavio je Engels). Marxov Kapital I. sadrži ponajprije analizu i prikaz "robnoga oblika proizvoda", odnosno oblika vrijednosti sadržanoga u njemu, te prikaz "fetiškoga značaja robe", postvarenja kojemu je osnova kapitalistička proizvodnja, što je kao problem prepoznato na filozofskoj i socijalnoteorijskoj razini tek u 20. stoljeću.
 
Kapital sadrži i prikaz geneze kapitala u europskim društvima i dalekosežne uvide u implementaciju znanja i tehnologije u modernoj proizvodnji. Kapital je trebao u prvom svesku prikazati proces proizvodnje kapitala, u drugome proces cirkulacije, u trećem jedinstvo tih dvaju procesa.<ref>{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39239 |title=Karl Marx |publisher=encikopedija.hr |date=5. Augustkolovoza 2017. |accessdate=2020-12-30}}</ref>
 
Kada je riječ o kapitalu, kod Marxa se ne radi o samom resursu, jednostavnom faktoru proizvodnje analognom zemlji i radu, već o izrazu veoma specifičnih društvenih odnosa proizvodnje. Društveni odnosi između poslodavca i radnika je ono što, ustvari, omogućava postojanje kapitalističke proizvodnje.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/opinions/2017/8/23/koliko-je-danas-relevantan-karl-marx |title=Koliko je danas relevantan Karl Marx |publisher=balkans.aljazeera.net |date=5. Augustkolovoza 2017. |accessdate=2020-12-30}}</ref>
 
Terminima političke ekonomije, Marx u Kapitalu pokušava analizirati mehanizam kapitalističkog gospodarstva. Radnik prodaje svoju radnu snagu kapitalistima i za to dobiva plaću. Razlika između vrijednosti koju je stvorio i plate koju je dobio je višak vrijednosti. Kapitalist pokušava plaće držati što je moguće nižima, kako bi povećao višak vrijednosti. U stalnom i nekontroliranom stvaranju tog viška vrijednosti, a time i eksploataciji radnika, prema Marxovom mišljenju leži osnovni princip [[kapitalizam|kapitalizma]]. Ta eksploatacija, zaključuje Marx, u jednom trenutku postaje toliko nepodnošljiva da [[radnik]] počinje prosvjedovati i hoće rušiti kapitalizam.<ref>{{cite web |url=https://www.dw.com/hr/kapital-knjiga-koja-je-trebala-promijeniti-svijet/a-40513159 |title=Kapital - knjiga koja je trebala promijeniti svijet |publisher=dw.com |date=5. Augustkolovoza 2017. |accessdate=2020-12-30}}</ref>
 
On zahtijeva da radnici budu "slobodni" u dvostrukom smislu: "slobodni" da prodaju svoju vlastitu radnu snagu (nisu vezani drugim socioekonomskim vezama i ograničenjima), i "slobodni" od svakog vlasništva nad sredstvom proizvodnje, tako da nemaju izbora i moraju prodavati vlastitu radnu snagu za svoj materijalni opstanak. Čak i u slučajevima kada se bude činilo da se radi o kompleksnijim pitanjima zbog pojave podugovora i "privremene ekonomije", taj temeljni društveni odnos je još ključan.
Redak 58:
 
== Izvori ==
{{izvori|230em}}
 
== Vanjske poveznice ==