Kapilarnost: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
primjet-primjer Oznake: mobilni uređaj m.wiki vandalizam? |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 5:
[[datoteka:Capillary flow brick.jpg|mini|desno|250px|Primjer kapilarnog djelovanja [[voda|vode]] kod [[opeka|opeke]].]]
'''Kapilarnost''' je pojava podizanja ili spuštanja razine [[tekućina]] uz rub uskih cijevi ([[kapilara]]) uzrokovana silama [[adhezija|adhezije]] i [[kohezija|kohezije]]. U uskim [[cijev]]ima, gdje je površina tekućine velika prema obujmu ([[volumen]]u) tekućine, vrijednosti površinskih sila i [[gravitacija|gravitacije]] postaju usporedive i razina tekućine u cijevi može se podizati (kapilarna elevacija) ili spuštati (kapilarna depresija). Tekućina koja ''moči'' stijenke kapilare (adhezija veća od kohezije, na primjer [[voda]] u staklenoj posudi) podizat će se, a tekućina koja ''ne moči'' stijenke kapilare (kohezija veća od adhezije, na primjer [[živa]] u staklenoj posudi) spuštat će se. Objašnjenje kapilarnosti kao i [[matematika|matematičku]] teoriju oblika površine tekućine dali su u svojim radovima [[Thomas Young]] (1804.), [[Pierre-Simon Laplace]] (1806.), [[Carl Friedrich Gauss]] (1830.) i [[Siméon Denis Poisson]] (1831.).
[[Kapilara|Kapilare]] su vrlo tanke [[cijev|cjevčice]] koje, uronjene u [[tekućina|tekućinu]], pokazuju neke naročite pojave. Utaknemo li takvu kapilaru u vodu ili neku drugu tekućinu, vidjet ćemo da tu ne vrijedi zakon o [[Spojene posude|spojenim posudama]]. Tekućina ne stoji u kapilari u istoj razini kao u širokoj posudi već više ili niže. To je posljedica [[kohezija|kohezije]] ili [[adhezija|adhezije]]. Površina tekućine u kapilari zove se [[menisk]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''meniscus'' < [[Grčki jezik|grč]]. ''μηνίσϰος'': mali mjesec), koji može biti udubljen ([[konkavan]]) ili ispupčen ([[konveksan]]), što ovisi o tome da li je veća adhezija ili kohezija. Kohezija i adhezija daju [[rezultanta|rezultantu]] na koju se površina tekućine uvijek postavlja okomito. Ako je kohezija veća od adhezije, menisk je konveksan i tekućina ne moči stijenke posude, na primjer kod [[živa|žive]] u staklenoj kapilari gdje živa stoji niže nego u širokoj posudi. Ako je adhezija veća od kohezije, menisk je konkavan, tekućina moči stijenke posude, na primjer slučaj kod vode u staklenoj kapilari gdje [[voda]] stoji više nego u širokoj posudi. Ovo svojstvo tekućina da stoje u kapilarama više, odnosno niže nego u širokoj posudi naziva se kapilarnost. Na tome se osniva svojstvo na primjer fitilja da upija tekućinu. Svojstvo kapilarnosti omogućuje i [[vlaga|vlazi]] da se diže kroz stabljike [[biljka|biljke]]. Visina do koje se digne tekućina u kapilarnoj cijevi je to veća, što je cijev uža, a to manja što je cijev šira.
Kapilarne pojave mogu se objasniti i [[Površinska napetost|površinskom napetošću]] tekućine. U cijevi u kojoj tekućina moči stijenku, površinska napetost, koja djeluje na molekule na površini, ima rezultantu prema gore, pa se tekućina uz stijenke diže. Kod tekućina koje ne moče stijenke cijevi, površinska napetost daje rezultantu prema dolje i tekućina uz stijenke stoji niže.
==Objašnjenje==
| |||