Inačica od 16. studenoga 2021. u 14:28 uredi MareBG (razgovor \| doprinosi) 359 edits m dodana kategorija Stari Grad (Beograd) uz pomoć dodatka HotCat ← Starija izmjena		Inačica od 1. siječnja 2022. u 07:21 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.601 edit m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Despotova kula6.jpg\|mini\|'''Kalemegdan''']] [[Datoteka:Kalemegdan 1.jpg\|desno\|mini\|[[Pobjednik]]]] [[Datoteka:Belgrade Military Museum.jpg\|mini\|Vojni muzej]]'''Kalemegdan''' je najveći [[park]] u [[Beograd~~\|Beogradu~~]]u. == Povijest == Dominira [[Beogradska tvrđava]] iznad ušća [[Sava\|Save]] u [[Dunav]]. Naziv Kalemegdan odnosi se samo na prostor oko Tvrđave koji je [[1880-ih]] pretvoren u park .<ref>[http://www.beogradskatvrdjava.co.rs/?page_id=62 Istorija Beogradske tvrđave] - JP Beogradska tvrđava</ref>. Prostor je, dok je Tvrđava bila glavno mjesto vojnih djelovanja u Beogradu, služio da se neprijatelj locira i pričeka borbu. Od toga i ime Kalemegdan, koje potječe od [[turski jezik\|turskih]] riječi ''kale ( kula )'' i ''megdan'' (borba). [[Osmanlije\|Turci]] su ga nazivali i Fićir - bajir, što znači ''brijeg za razmišljanje''. Preuređivanje u park počelo je nakon što se Tvrđava predala [[Srbi~~\|Srbima~~]]ma ([[1867.]]), po naređenju kneza Mihaila Obrenovića. Skice za uređenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski [[urbanizam\|urbanist]], [[Emilijan Josimović]]. Zelenilo je zasađeno između [[1873.]] i [[1875.]] godine, kada Beogradskom tvrđavom zapovijeda pukovnik [[Dragutin Žabarac]], ađutant Miloša Obrenovića, u doba njegove druge vladavine. Redak 13: Plansko uređivanje Kalemegdana počinje [[1890.]] Tada je vojska predala park beogradskoj općini. Ondašnji predsjednik općine, [[Nikola Pašić]], odobrio je prvi kredit za uređivanje Kalemegdana, za 10 000 tadašnjih dinara. Godine [[1905.]] pristupilo se proširivanju parka, uređivanjem Malog Kalemegdana, koji se prostirao od paviljona [[Cvijeta Zuzorić\|Cvijete Zuzorić]] do Zoološkog vrta .<ref>[http://turizam.bg-info.org/kalemegdan Kalemegdan] - BG-Info.org</ref>. Tu je sredinom 1930-tih godina postavljen spomenik ''Umorni borac'', rad kipara [[Toma Rosandić\|Tome Rosandiča]]. Prije [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], kalemegdanski je park završavao na mjestu gdje su sada kamene stepenice (vode prema donjoj terasi). Zemljište iza ovih stepenica je sve do [[1929.]] bilo potpuno neuređeno i obraslo u korov. Redak 19: Poslije [[1931.]], park je proširen i na Gornji grad. Nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], [[1948.]] godine, na Kalemegdanu je sazidana [[Grobnica narodnih heroja]] u koju su preneseni posmrtni ostaci [[Ivo Lola Ribar\|Ive Lole Ribara]], [[Ivan Milutinović\|Ivana Milutinovića]] i [[Đuro Đaković\|Đure Đakovića]], a [[1957.]] godine tu je pokopan i [[Moša Pijade]]. == Znamenitosti ==

Kalemegdan: razlika između inačica