Judita (knjiga): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 1:
{{Stari zavjet}}
'''Judita''' je jedna od knjiga [[Biblija|Svetoga pisma]], dio [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]]. Pripada u [[deuterokanonske knjige]]. Kratica knjige je Jdt.
 
Ime Judita ([[hebrejski jezik|hebr]]. "יְהוּדִית" Yehudit) što znači "slavljena" je ženska izvedenica imena Juda. Knjiga sadrži [[anakronizam|anakronizme]], kronološka nepopudaranja, pa neki učenjaci smatraju, da se ne radi o istinitoj priči, već o [[alegorija|alegoriji]] ili možda o prvoj povijesnoj [[novela|noveli]].
Redak 12:
==Judita kao simbol židovskog naroda==
 
Ime ''"Judita"'' znači [[Židovi|Židovka]], i već samo ime pokazuje da je ona simbol židovskoga naroda koji je bio prisiljavan voditi ratove protiv mnogih neprijatelja koji su ga životno ugrožavali. Kad čovjek upozna Juditinu sudbinu, kako nam je donosi biblijski tekst, neće se uopće čuditi što je ona tijekom povijesti nadahnjivala mnogo slikare, kipare, pisce i glazbenike. Tako je i otac hrvatske književnosti, [[Marko Marulić]], bio nadahnut upravo tim biblijskim tekstom kad je pisao svoj istoimeni religiozni ep ''Judita'', svojom vjernošću Zakonu i nepokolebljivim pouzdanjem u Boga, postaje sredstvo Božje pravde. Opisana je kao idealna predstavnica svoga naroda, drugi [[Daniel (prorok)|Daniel]], uzor održavanja Zakona i [[nadahnuće]] za bezgranično pouzdanje u Boga.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ffdi.hr/amdg/jdt_jeftimov.htm |title=Marjan Jefimov, ''Analiza lika Judite u biblijskoj knjizi Judita'', svibanj, 2007. |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603103635/http://www.ffdi.hr/amdg/jdt_jeftimov.htm |archive-date=3. lipnja 2009. |access-date=22. lipnja 2009. }}</ref>. Judita personificira židovski narod koji ispada besprijekoran kao što je i ona sama. Razlog tom idealiziranju krije se u činjenici da je knjiga pisana u 3. ili 2. st. pr. Kr. kad je židovski narod bio ugrožen i kad ga je trebalo ohrabriti u borbi za opstanak pred tzv. [[Helenizacija|helenizacijom]]. Poznato je da narodi u nevolji često imaju potrebu za simboličnim likovima u kojima se mogu prepoznati i koji ih svojom hrabrošću i izuzetnim vrlinama mogu ohrabriti. Takav je i lik Judite.
 
Poput ''[[Estera (knjiga)|Knjige o Esteri]]'' i ''Knjiga o Juditi'' opisuje izbavljenje Židova posredstvom žene. Zajedničko obama knjigama je to što opisuju kako cijelu zajednicu izbavlja jedna žena i to što obje osvjetljavaju istinu da Bog ne napušta svoj narod, ali su one po gledištu ipak dosta razlikuju.