Inačica od 24. rujna 2021. u 12:42 uredi Argo Navis (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 228.702 edits m dodana kategorija Povijest Dominikanske Republike uz pomoć dodatka HotCat ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 1. siječnja 2022. u 07:47 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 207.093 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1]
Redak 1: [[Datoteka:Juan pablo duarte diez.jpg\|mini\|desno\|220px\|Juan Pablo Duarte]] '''Juan Pablo Duarte y Diez''' ([[26. siječnja]] [[1813.]] -– [[15. srpnja]] [[1876.]]) jedan je od utemeljitelja [[Dominikanska Republika\|Dominikanske Republike]]. Bio je vizionar i liberalni mislilac koji se zajedno s Franciscom del Rosario Sánchezom i Matiasom Ramón Mellom smatra utemeljiteljm Dominikanske Republike. Duarte je rođen u [[Santo Domingo\|Santo Domingu]] tijekom razdoblja obično poznatog kao [[España Boba]]. Otac mu je bio Juan Jose Duarte, iz mjesta [[Vejer de la Frontera]] u [[Španjolska\|Španjolskoj]], a majka Manuela Diez Jiménez od El Seybo. Godine 1821., kada je Duarte imao osam godina, [[Kreolci\|kreolska]] elita u Santo Domingu proglasila je svoju neovisnost od španjolske vladavine, i preimenovana je bivšu španjolsku koloniju u [[Haiti Español]]. Ipak to je bila samo kratkotrajna neovisnost. Dana 16. srpnja 1838., Duarte i njegovi istomišljenici osnovali su tajno domoljubno društvo pod nazivom [[La Trinitaria]], koja se borila protiv [[Haiti\|haićanske]] okupacije. Neki od prvih članova bili su Juan Isidro Perez, Pedro Alejandro Pina, Jacinto de la Concha, Felix María José María Ruiz, Serra, Benito Gonzalez, Felipe Alfau i Juan Nepomuceno Ravelo. Duarte je bio prisiljen otići u izgnanstvo u kolovozu 1843. kao rezultat njegovih disidentskih aktivnosti. Ostali članovi La Trinitarie su nastavili borbu. Jedan od njih bio je Francisco del Rosario Sanchez, koji je korespondirao s Duarte tijekom progonstva u [[Venezuela\|Venezueli]], a Ramon Matias Mella, koji je zajedno s Duarte i Sanchezom postao poznat kao utemeljitelj Dominikanske Republike. Godine 1845., Santana je prognao cijelu obitelj Duarte. Duarte od tada živi u [[Venezuela\|Venezueli]], bio je poznat kao, pjesnik, filozof, pisac, glumac, vojnik, general, sanjar i junak umro je u [[Caracas]]u u dobi od 63 godine. Njegovi ostaci su prebačeni na dominikansko tlo 1884. što je bilo ironično jer je tada predsjednik i diktator bio [[Ulises Heureaux]], čovjek haićanskog podrijetla. Pokopan je u lijepom [[mauzolej]]u, njegovo rođenje se obilježava svakog 26. siječnja. Najviši vrh [[Karibi\|Kariba]] [[Pico Duarte]] nosi njegovo ime kao i ulica u [[New York]]u.

Juan Pablo Duarte: razlika između inačica