John von Neumann: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 82.132.11.116 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot Oznaka: brzo uklanjanje |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 24:
| fusnote =
}}
'''John von Neumann''' (mađarski '''Margittai Neumann János Lajos''') ([[Budimpešta]], [[Austro-Ugarska]], [[28._prosinca|28. prosinca]] [[1903.]] – [[Washington]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[2._veljače|2. veljače]] [[1957.]]) je bio američki [[matematičar]] i [[polihistor]] [[mađarska|mađarskog]] porijekla, koji je postigao značajne doprinose širokom spektru disciplina, kao što su [[kvantna mehanika]], [[funkcionalna analiza]], [[teorija skupova]], [[topologija]], [[ekonomika]], [[računarstvo]], [[numerička analiza]], [[hidrodinamika]] (eksplozija), [[statistika]] i mnoga druga matematička polja, kao jedan od najistaknutijih matematičara u povijesti.<ref>{{citiranje www |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761579159/Neumann_John_von.html |naslov=John von Neumann |izdavač=MSN Encarta |access-date=31. ožujka 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080405192824/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761579159/Neumann_John_von.html |archivedate=5. travnja 2008.}}</ref> Ponajvažnije, von Neumann je bio pionir primjene [[teorija operatora|teorije operatora]] u [[kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] (vidi [[von Neumannova algebra]]), član [[projekt Manhattan|projekta Manhattan]] te [[Institute for Advanced Study]] pri [[Princeton, New Jersey|Princeton]]u (kao jedan od izvorno imenovanih – skupina koju se zajednički referiralo kao "polubogovi"), te suučesnik u stvaranju [[teorija igara|teorije igara]] i koncepta [[stanični automat|staničnog automata]]. Skupa
Ključni von Neumannov doprinos u polju računarstva jest objavljen u sad već jako poznatom papiru, ''[[First Draft of a Report on the EDVAC]]'', koji opisuje [[računalo|računalnu]] arhitekturu u kojom su podaci i programska memorija preslikani u isti adresni prostor (tzv. koncept "pohranjenog programa" – engl. ''stored-program concept''). Ova arhitektura je postala de facto standard i može se sučeliti
== Izvori ==
|