Japanski car: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 3:
'''Japanski car''' glava je [[Japanska carska obitelj|carske obitelji]] i tradicionalni je [[državni poglavar]] [[Japan]]a. Prema [[Ustav Japana|Ustavu Japana]] od 3. svibnja 1947., Japan je [[ustavna monarhija]] s [[Parlamentarni sustav|parlamentarnim sustavom]] vlasti, a car je definiran kao "simbol države i nacionalnog jedinstva". Uloga cara svodi se uglavnom na reprezentativne i protokolarne dužnosti. Vlast mu je strogo ograničena Ustavom te on, između ostalog, postavlja premijera, kojega prije toga izabere Zastupnički dom, postavlja predsjednika Vrhovnoga suda, kojega prije toga imenuje Vlada, proglašuje [[zakon]]e koje donosi parlament, saziva parlament (''[[Kokkai]]''), dodjeljuje odlikovanja. '''Tennō''' (jap. 天皇, てんのう) je naslov japanskoga cara. Ideogram doslovno u prijevodu na hrvatski znači "nebeski vladar". Opisuje njegovo božansko podrijetlo. Glavno prijestolje na kojem sjedi japanski car zove se [[Krizantemino prijestolje]].
 
[[Naruhito]] je sadašnji i [[Popis japanskih careva|126. car Japana]] prema tradicionalnom redoslijedu. Japanska vlada službeno je najavila kako će car Akihito abdicirati 30. travnja 2019. Njegov sin prijestolonasljednik Hiro (poslije [[Princ Naruhito|Naruhito]], 皇太子徳仁親王 , こうたいし なるひとしんのう) oženio je [[Masako Owada|Masako Owadu]] (小和田雅子), koja je postala krunska carevna Japana Masako (皇太子徳仁親王妃雅子, ''kōtaishi Naruhito shinnōhi Masako''). Par je dobio djevojčicu, [[Princeza Aiko|Aiko]], carevnu Toshi (敬宮愛子内親王, ''Toshi-no-miya Aiko Naishinnō'').
 
U nazivlju na Zapadu nekad je naziv ''mikado'' (帝, 御門, みかど) bio uobičajen. Značio je "časna vrata" (velika ulazna vrata, kao vrata carske palače, čime naziv označava osobu koja živi u i vlasnik je palače). Danas ga se smatra neprikladnim i zastarjelim. Namjerno se izbjegava riječ ''mikado'' usprkos širokoj uporabi u literaturi, jer navodi čitatelja na krive zaključke. Riječ mikad znači ne samo suverena, nego i kuću, dvor, pa čak i državu. Uporaba te riječi u povijesnim spisima uzrokom je poteškoća u razumijevanju istih. Zbog toga pravi Japanac nikad ne služi se riječju ''mikado'', ni u govoru ni u pisanju. Iz službenih dokumenata ta je riječ izbačena i bilo bi dobro da ju se izbaci i iz ostale literature.<ref name="Asakawa1903">(eng.) Kanʼichi Asakawa. ''[https://books.google.com/books?id=K1MuAAAAYAAJ&pg=PA25 The early institutional life of Japan: a study in the reform of 645 A.D.]''. Tokyo: Shueisha (1903), s. 25.</ref>