Inačica od 22. ožujka 2021. u 13:54 uredi NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎Životopis: dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1949. → 1949. (2) Oznaka: AutoWikiBrowser ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 1. siječnja 2022. u 08:33 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.673 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1]
Redak 20: == Životopis == Leskovar je rođen [[12. prosinca]] [[1861.]] u [[Valentinovo (Pregrada)\|Valentinovu]] kod Pregrade.<ref>''Zagorski godišnjak''. ''Kulturno-prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca "[[Matija Gubec]]",'' 1969.</ref>. Njegov djed je bio kovač.<ref>{{cite book \|url=http://books.google.hr/books?id=-ZrkAAAAMAAJ&q=Janko+Leskovar+Valentinovo&dq=Janko+Leskovar+Valentinovo&hl=hr&sa=X&ei=HTiuUJffK8eLswa1jYD4Cw&redir_esc=y \|title=Zbornik za historiju školstva i prosvjete - Google Knjige \|publisher=Books.google.hr ~~\|date=~~ \|accessdate=12. veljače 2012.}}</ref> Otac mu se zvao Ivan Leskovar, a supruga mu je bila Terezija Leskovar.<ref>{{cite web \|url=http://os-mgubec-magadenovac.skole.hr/skola/podru_ni_odjeli_i_podru_ne_kole/_ljivo_evci \|title=Osnovna škola "Matija Gubec" Magadenovac - Šljivoševci \|publisher=Os-mgubec-magadenovac.skole.hr ~~\|date=~~ \|accessdate=12. veljače 2012.}}</ref> Po završetku [[Preparandija\|učiteljske škole]] (1880.), službovao je kao učitelj u mnogim mjestima. Nakon što se umirovljuje [[1922.]] vraća se u [[Valentinovo (Pregrada)\|rodno selo]] u kojem ostaje sve do svoje smrti [[1949.]] U književnosti se javio kao tridesetogodišnjak svojom novelom ''[[Misao na vječnost]]'' koja je objavljena u "[[Vijenac (časopis)\|Vijencu]]" [[1891.]] godine. Godine [[1892.]] i [[1894.]] objavljuje još dvije [[pripovijest]]i u "[[Vijenac (časopis)\|Vijencu]]" - ''Katastrofa'' i ''Poslije nesreće''. U godinama [[1896.]] i [[1898.]] objavljuje svoja jedina dva romana - ''Propali dvori'' i ''Sjene ljubavi''. Posljednje njegovo djelo, ''Kraljica zemlje'', tiskano je [[1905.]] godine. U svom desetogodišnjem književnom stvaralaštvu Leskovar je bio zaokupljen psihološkom analizom likova naglašeno nezainteresiranih ili nesposobnih za životnu borbu. Njegovi junaci postaju žrtvama vlastitih fikcija, kao ljudi kontemplacije koji život motre sa strane umjesto da u njemu djeluju. Kroz njegova djela se isprepliću utjecaji [[Ksaver Šandor Gjalski\|Gjalskog]],<ref name="mna"/>, [[Turgenjev]]a<ref name="turg"/> i [[Arthur Schopenhauer\|Schopenhauer]]a.<ref name="mna">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=136456 ''Eshatološka problematika u djelu Janka Leskovara. Pogled na »Misao na vječnost«'' - Marcel Bušinski]</ref> Po njemu se naziva tip lika (''leskovarac''),<ref name="turg" >[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=109801 ''Turgenjev Asja – Leskovar Jesenski cvietci''], Antun Pavešković ; Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU Zagreb</ref> pasivni junak koji je sklon povratku u prošlost, stalnom razmišljanju i sjećanju na događaje koji završavaju tragično.

Janko Leskovar: razlika između inačica