Jamal (poluotok): razlika između inačica

'''Jamal''' ([[Ruski jezik|rus.]]: ''Ямaл'') je [[poluotok]] u sjeverozapadnom [[Sibir]]u ([[Karsko more]]), u [[Jamalskonenečki autonomni okrug|Jamalo‑Neneckom autonomnom okrugu]] [[Rusija|Rusije]]. '''Poluotok Jamal''' obuhvaća 122 000 [[Četvorni kilometar|km²]]. Najviši dijelovi ne prelaze 90 [[metar]]a. Pretežno pod [[Tundra|tundrom]]. Mnoga su [[jezero|jezera]]. Uzgoj [[sob]]ova i [[ribolov]]. Ležišta [[prirodni plin|prirodnoga plina]] (oko 1/5 ruskih rezervi) i [[nafta|nafte]]. Na jugoistoku, na obali [[Ob]]skoga zaljeva, nalazi se luka [[Novi Port]] (rus. ''Novyj Port''), a na istoku [[luka]] [[Sabetta]]. <ref> '''Jamal''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28625] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

'''Jamal LNG projekt''' je [[projekt]] koji se izvodi u mjestu Sabetta, na [[Jamal (poluotok)|poluotoku Jamal]], u [[Rusija|Rusiji]]. Rusija i [[francuska]] naftna tvrtka ''Total'' zajedno će uložiti 38 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]] u projekt [[Ukapljeni zemni plin|ukapljenog prirodnog plina]] na [[Arktik]]u, objavio je 2011. ruski premijer [[Vladimir Putin]]. Projekt obuhvaća izgradnju [[terminal]]a za [[Ukapljivanje plinova|ukapljivanje plina]] na poluotoku Jamal do 2018. nakon čega će Francuska s njega moći dobivati 15,5 milijuna tona godišnje [[Ukapljeni zemni plin|ukapljenog prirodnog plina]] ili LNG-a, koji se vadi iz Južno-Tambejskog nalazišta [[prirodni plin|prirodnog plina]]. Prije objave informacije o zajedničkom ulaganju, ruska vlada je odobrila da ''Total'' kupi 20,5% udjela u tvrtki ''Yamal SPG'' koja razvija projekt. <ref> '''Total u projektu Jamal''', [http://www.energetika-net.com/vijesti/plin/total-u-projektu-jamal-12074] "Energetika-net", www.energetika-net.com, 2011.</ref> Očekuje se da će prvo postrojenje za ukapljivanje plinova početi s radom krajem 2017., a puni rad postrojenja se očekuje 2021.

Planirano je da se na Jamalu u 4 godine sagradi postrojenje za ukapljivanje plina. Ukupne rezerve plina na Jamalu i priobalnim vodama procjenjuju se na 1 250 milijardi [[Kubični metar|m³]]. Isto tako, procjenjuje se da će Rusija u idućih 25 godina investirati do 250 milijardi američkih dolara za puni razvoj proizvodnje na Jamalu i oko njega. <ref> '''Kreće projekt Jamal''', [http://www.energetika-net.com/vijesti/plin/krece-projekt-jamal-14942] "Energetika-net", www.energetika-net.com, 2012.</ref>

Najveća [[Kina|kineska]] naftna i plinska tvrtka CNPC preuzima ključnu ulogu u razvoju ruskog arktičkog plinskog projekta na Jamalu od 2014. CNPC je od ranije imao 20% udjela u projektu, a sada je, nakon potpisivanja 30-godišnjeg plinskog ugovora s ruskim plinskim divom [[Gazprom]]om, isti ugovor potpisan i s drugom ruskom plinskom tvrtkom ''Novatek'' o povećanju uloge u projektu na Jamalu. Kineska se tvrtka obavezala i godišnje uvoziti 3 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina (LNG) s Jamala. Novatek je također potpisao i sporazum s Kineskom razvojnom bankom (CDB) za financiranje tog projekta. <ref> '''CNPC preuzima projekt Jamal?''', [http://www.energetika-net.com/vijesti/plin/cnpc-preuzima-projekt-jamal-18906] "Energetika-net", www.energetika-net.com, 2014.</ref> U sklopu Jamal LNG projekta gradi se luka Sabetta, kao i [[aerodrom]] Sabetta. U gradnji je i [[termoelektrana]] koja će imati snagu 282 [[vat|MW]], a očekuje se da će početi raditi 2018. Najveći uvoznik prirodnog plina bit će Kina, a prijevoz će se obavljati [[Sjeverni morski put|Sjevernim morskim putem]]. Dogovorena je gradnja 16 [[tanker]]a [[ledolomac]]a za te potrebe.

Projekt se nalazi u zajedničom vlasništvu Rusije, Francuske i Kine. Ruska tvrtka ''Novatek'' upravlja s 50,1% dionica, francuska tvrtka ''Total S.A.'' 20%, kineska naftna i plinska tvrtka ''China National Petroleum Corporation'' 20% i kineski ''Fond Puta svile'' 9,9%. Prema izvješćima, neke kineske banke još uvijek pregovaraju o uključivanju u projekt kao financijeri. <ref>'''U pripremi projekt eneregetske suradnje u ruskom Arktiku''', [http://croatian.cri.cn/1281/2016/05/07/142s103225.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921183350/http://croatian.cri.cn/1281/2016/05/07/142s103225.htm |date=21. rujna 2016. }} “CRI Online", www.croatian.cri.cn, 2016.</ref>