Istočni Goti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak koda
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 11:
 
== Na zenitu-Teodorik Veliki ==
Najveći ostrogotski vođa je bio [[Teodorik Veliki]]. Rođen je [[454.]] godine. Bio je sin kralja Teodemira. Još kao mladi dječak otišao je u [[Konstantinopol]] kao talac, tj. osiguranje mira između Ostrogota i Bizanta. Život na dvoru u Konstantinopolu omogućio mu je obrazovanje o vojnoj taktici i načinu vladanja velikim Carstvom. To mu je kasnije poslužilo kad je postao vladar jednog dijela Rimskog Carstva s romaniziranom mješavinom naroda. Bizantski carevi [[Lav I.]] i [[Zenon, bizantski car|Zenon]] su ga iznimno cijenili. Vratio se među Ostrogote kad je imao 20 godina. U to vrijeme Ostrogoti su se naselili na bizantskim dijelovima Rimskog Carstva i postali teško kontrolirani saveznici Bizanta. Teodorik Veliki pokorava i ujedinjuje gotska plemena na europskom dijelu [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]]. Car Zenon ga imenuje konzulom [[484.]] godine bojeći se da će se od saveznika pretvoriti u neprijatelja. Teodorik Veliki postaje kralj Ostrogota [[488.]] godine. Car Zenon ga šalje kao svog mandatara u Italiju kako bi preuzeo vlast od [[Odoakar|Odoakra]], koji je [[476.]] godine srušio [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Godine [[488.]] Teodorik je sa svojom vojskom stigao u Italiju, čime su panonsko područje i [[Dunav]] ostali bez gospodara. Pobjeđuje u [[bitka kod Soče|bitkama kod Soče]] ([[489.]]), [[bitka kod Milana|Milana]] ([[489.]]) i [[bitka kod Ade|Ade]] ([[490.]]). Godine [[493.]] zauzima Ravenu i osobno ubija Odoakra. Pošto je bio regent maloljetnog vizigotskog kralja, njegovog unuka [[Amalrik]]a, Teodorik Veliki je bio u stvari i kralj Vizigota. Teodorik će svoje carstvo u Italiji proširiti po cijeloj [[Dalmacija|Dalmaciji]] u rimskim granicama, sve do [[Kolubara|Kolubare]] i čitav [[Srijem]] sa [[Singidunum|Singidunumom]]om ([[Beograd]]om).
 
== Bizantsko-gotski rat (535.-552.) ==
 
=== Povod za rat ===
Poslije Teodorikove smrti [[526.]] Ostrogoti i [[Vizigoti]] su se ponovo razdvojili. [[Amalarik]] je naslijedio vizigotsko kraljevstvo u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Maloljetni Atalarik je naslijedio [[Italija|Italiju]] i [[Provansa|Provansu]]. Ubrzo počeše sukobi među Ostrogotima. Atalarika naslijeđuje majka [[Amalasunta]], koju ubijaju. Tako oslabljen ostrogotski položaj koristi car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan I.]] , koji ubojstvo kraljice koristi kao povod za rat. To je bio početak gotskog rata (535-552).
 
=== Prvi pohod i poraz Ostrogota ===
Redak 22:
 
=== Ponuda mirovnog sporazuma ===
Justinijan I. je imao problema na istoku Bizanta. [[Perzija|Perzijanci]]nci su napadali i pravili probleme, tako da mu je bio potreban miran zapadni front i jedna neutralna zemlja, koja bi ga odvajala od neprijateljskih [[Franci|Franaka]]. U tom trenutku Justinijan I. nudi Ostrogotima velikodušan sporazum, da oni zadrže nezavisno kraljevstvo na sjeverozapadu Italije, ali da mu predaju pola blaga Ostrogotskog kraljevstva. To je bilo zaista ogromno blago, jer je Italija bila izuzetno bogata dotada. Tu Justinijanovu poruku Ostrogotima nosio je [[Belizar]], koji je sam bio protiv takve ponude. Ostrogotsko plemstvo se plašilo da sporazum ne sadrži nekakvu skrivenu namjeru. Ostrogoti nisu vjerovali Justinijanu, a Belizaru su vjerovali jer su s njim često bili u kontaktu, pa su zahtjevali da i on potpiše sporazum. Ostrogoti su baš bili izgubili kralja pa ponudiše krunu, Belizar koji je bio vojnik lojalan caru pa se pretvarao da prihvaća ponudu i da ide u Ravenu na krunidbu. Međutim on uhićuje vođe Ostrogota i zahtijeva da cijelo Ostrogotsko kraljevstvo bude dio Bizanta. [[Justinijan I.]] je bio ljut, jer je imao probleme s Perzijom i trebao je miran zapad, pa je poslao Belizara na front prema Perziji.
 
=== Nastavak rata ===
Redak 28:
 
=== Posljedice poraza ===
SaS konačnim porazom gotsko ime se polako zaboravljalo. Goti nisu uspjeli ono što je uspjelo u [[Galija (rimska provincija)|Galiji]] i [[Iberija|Iberiji]], uspostaviti nacionalnu državu jedinstvom romanskih i germanskih elemenata. U Španjolskoj su Goti donijeli značajan elemenat modernog naroda, dok su u Italiji oni viđeni samo kao okupatori i vladari.
 
== Ostrogotski vladari Italije ==
Redak 34:
 
* [[Teodemir]] (nije još bio u Italiji)
* [[Teodorik Veliki]] 476.-526.
* [[Atalarik]] 526.-534.
* [[Teodad]] 534.-536.
 
Kasniji kraljevi:
 
* [[Vitiges]] 536.-540.
* [[Ildibad]] 540.-541.
* [[Erarik]] 541.
* [[Totila]] 541.-552.
* [[Teja (vladar)|Teja]] 552.-553.
 
== Vidi ==