Inačica od 19. kolovoza 2021. u 14:40 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.648 edits Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 ← Starija izmjena		Inačica od 1. siječnja 2022. u 11:31 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 206.899 edits RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 22: * Pora kojom ioni prolaze – vodena staza za ione s usko selektrivnim filtrom koji razlikuje ione koji prolaze od onih koji ne prolaze. * Vrata – dio kanala koji može otvoriti ili zaatvoriti vodlljivu poru. * Senzori – detektori podražaja odgovarajući na promjenu električnog potencijala ili kemijskog signala kontroliraju otvaranje i zatvaranje vrata. Većina kanala ima tri, četiri ili pet homolognih ili identičnih podjedinica, poslaganih u kružno simetričnu formu, koje tvore jedinstvenu vodenu poru na sjecištu osi. Redak 73: ==== Naponski K – kanali ==== Postoji gotovo 40 K+ naponskih kanala podijeljenih u 12 grupa, kojima je glavna uloga stabilizacija membranskog potencijala - podešavanje potencijala u mirovanju, održavanje brzih akcijskih potencijala kratkim, dovršavanje razdoblja intenzivne aktivnosti, smanjenje ekscitabilnosti neurona, itd. Tablica 2: Neki od K+ kanala {\|align="center" class="wikitable" !colspan="2" align="center" \| GLAVNI NAPONSKI K - KANALI !!colspan="2" align="center"\| K – KANALI AKTIVIRANI IONIMA KALCIJA Redak 92: ==== Naponski Ca – kanali ==== Postoji oko 10 naponskih Ca – kanala koji su uključeni u nekoliko ključnih funkcija: :a) združivanje membranske ekscitabilnosti s unutarstaničnim procesima :b) nadzor nad egzocitozom neurotransmitera Tablica 3: Neki od Ca2+ kanala {\|align="center" class="wikitable" Redak 105: \| align="center"\|''T – kanali'' \|\| Aktiviraju se pri maloj depolarizaciji, male su vodljivosti i brzo se inaktiviraju \|- \| align="center"\|''L – kanali'' \|\| Od ključnog značaja za združivanje ekscitacije i kontrakcije u skeletnom, srčanom i glatkom mišiću. Imaju veliku vodljivost i vrlo slabu inaktivaciju \|- \| align="center"\|''N – kanali'' \|\| Karakteristični su dugi nizovi uzastopne aktivacije, koja ima visok prag, iza kojih slijedi nepotpuna inaktivacija Redak 113: === Kanali – receptori === [[Datoteka:LGIC.png\|okvir\|desno\|Otvaranje ionskog kanala reguliranog ligandom ]] Kanali – receptori su kanali regulirani ligandom – signalnom molekulom što se veže na zasebno vezno mjesto izvanstaničnog ili unutarstaničnog dijela kanala. Vezanje liganda uzrokuje konformacijsku promjenu strukture proteina, što naposljetku dovodi do otvaranja kanala i toka iona kroz membranu. Redak 120: # kanale regulirane unutarstaničnim ionom, # kanale regulirane unutarstaničnim nukleotidom, # kanale regulirane [[~~Neurotransmiter\|neurotransmiterom~~neurotransmiter]]om. Neurotransmiterski receptori smješteni su na vanjskoj strani neutronske membrane, a ionski kanal je integralni dio receptora. Vezanje neurotransmitera za receptor izravno uzrokuje aktivaciju tj. inaktivaciju kanala. Redak 131: Ionski kanali regulirani mehaničkim naprezanjem (SACs – stretch-activated ion channels) aktiviraju se i deaktiviraju pod utjecajem naprezanja, tlaka, pomaka i smicanja koje uzrokuju osjeti [[sluh]]a, dodira, [[miris]]a, [[okus]]a i [[vid]]a. Na neke od njih (vid, miris i okus) djeluju izravno trimerni G – protein tj. to su ionski kanali regulirani receptorima povezanim s G-proteinima koji stimuliraju signal u mozgu, dok na druge (dodir i sluh) koriste mehaničke podražaje koji reguliraju ionske kanale direktnim pretvaranjem mehaničke sile u električni signal. == Mogućnosti == Budući da su gotovo sve električne aktivnosti u organizmu povezane sas ionskim kanalima, nije čudno da postoji veliko zanimanje u farmaciji, kemiji, biofizici i drugim bio – znanostima za produbljivanje znanja o njihovim svojstvima i funkcijama, pogotovo u neekscitabilnim stanicama, otkrivanje novih ionskih kanala te poboljšanje metoda istraživanja. Čini se da bi ionski kanali mogli biti pogodni kao biološka meta za nove [[lijek]]ove koji se koriste u genskoj terapiji, terapiji tumora i bolesti živčanog sustava. Osim toga njihova vrijednost prepoznata je i u nanotenologiji kao osnova za biosenzore i mikročipove te kao model za buduće nanouređaje. Redak 146: * Judaš, M.; Kostović, I. "Temelji neuroznanosti", MD Zagreb (1997) * Bešić, E. "Prijenos tvari kroz staničnu membranu" – predavanje za kolegij Membranski transport tvari i informacija na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu * Pavela - Vrančić, M. "Prijenosni sustavi" – predavanje za kolegij Biokemija II na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu * Buretić-Tomljanović, A. "Transport tvari kroz staničnu membranu" – predavanje za kolegij Biologija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

Ionski kanali: razlika između inačica