Intenzivna medicina: razlika između inačica

Intenzivna medicina je relativno nova specijalnost no neprestano rastućeg značaja.Liječnici koji rade u [[jedinica intenzivnog liječenja|jedinicama intenzivnog liječenja]] nazivaju se [[intenzivist|intenzivistima]]ima.Intenzivnom medicinom najčešće se bave [[anesteziologija|anesteziolozi]] koji određeni dio specijalističkog staža obavezno i provode u jedinicama intenzivnog liječenja. U Hrvatskoj intenzivna medicina postoji kao subspecijalnost, pa se intenzivistima nazivaju liječnici specijalisti nekih struka medicine (anesteziolozi,internisti,neurolozi) koji prođu subspecijalističko usavršavanje iz intenzivne medicine.

Bolesnici koji se primaju u jedinice intenzivnog liječenja obično zahtjevaju potporu zbog [[hemodinamika|hemodinamske]] nestabilnosti ([[hipertenzija]]/[[hipotenzija]]), potom zbog nesposobnosti održavanja [[dišni put|dišnog puta]] ili suficijentnog [[disanje|disanja]] (zahtijevaju umjetnu ventilaciju), zbog akutnog [[bubreg|bubrežnog]] zatajenja, potencijalno ugrožavajućih [[aritmija]] te često zbog sveukupnih utjecaja zatajenja više organa.Bolesnici primljeni u jedinicu intenzivnog liječenja koji ne zahtjevaju gore navedenu potporu se obično primaju u JIL zbog intenzivnog/invazivnog nadzora vitalnih funkcija i to najčešće prvih sati nakon velikih [[operacija]] kada su bolesnici nestabilni za primitak u jedinice [[poluintenzivne njege]].

Jedinica intenzivnog liječenja bi idealno trebala biti mjesto liječenja onih bolesnika čije je stanje potencijalno reverzibilno, koji imaju dobru šansu preživljavanja uz intenzivno liječenje.Naravno kritično oboljeli pacijenti su često na granici [[smrt|smrti]]i, pa je stoga i vrlo teško predvidjeti uspjeh [[liječenje|liječenja]]. Unatoč najvišoj razini liječenja neki pacijenti ipak umru u jedinici intenzivnog liječenja. Primarni razlog primitka u JIL je taj da se takvo stanje bolesnika može svladati.

Jedinica intenzivnog liječenja je općenito najskuplja i [[tehnologija|tehnološki]] je izuzetno razvijena, pa spada u najskuplju granu medicine.U [[SAD]]-u se godišnje potroši 0,5 % [[GDP|bruto domaćeg proizvoda]] na intenzivno liječenje, a 13 % sveukupnih troškova u [[zdravstvo|zdravstvu]] odnosi se na intenzivno liječenje.

Intenzivno liječenje se provodi u već spomenutim jedinicama intenzivnog liječenja koje djeluju kao specijalizirane jedinice u [[bolnica|bolnicama]]ma.Neke bolnice imaju i uže specijalizirane jedinice kao što su [[koronarna intenzivna skrb]] za [[kardiovaskularne bolesti]], zatim [[interna_medicina|internističke]] jedinice intenzivnog liječenja, [[kirurgija|kirurške]] jedinice intenzivnog liječenja, zatim [[kardiokirurgija|kardiokirurške]] i [[neurokirurgija|neurokirurške]] jedinice intenzivnog liječenja, [[pedijatrija|pedijatrijske]] i [[neonatologija|neonatološke]] intenzivne njege, intenzivne njege [[neurologija|neuroloških]] bolesnika, jedinice intenzivnog liječenja [[opekline|opeklina]], [[traumatologija|traumatološke]] jedinice intenzivnog liječenja i druge jedinice ovisno o potrebama i mogućnostima pojedinih bolnica.