Humphry Davy: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Izvori: brisanje suvišnog zakomentiranog teksta |
RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 31:
[[datoteka:Lichtbogen 3000 Volt.jpg|mini|desno|300px|[[Električni luk]] između dva [[Čavao|čavla]].]]
'''Humphry Davy''' ([[Penzance]], [[17. prosinca]] [[1778.]] - [[Ženeva]], [[29. svibnja]] [[1829.]]), engleski [[kemija|kemičar]] i [[fizika|fizičar]]. Najglasovitiji europski kemičar svojega doba, 1812. dobio plemstvo. Vrlo spretan [[eksperiment]]ator. Otkrio omamljujuće djelovanje takozvanog [[Dušikov(I) oksid|rajskog plina]] (N<sub>2</sub>O). Smatra se jednim od utemeljitelja [[Elektrokemija|elektrokemije]]. S pomoću [[elektroliza|elektrolize]] otkrio elemente [[kalij]] i [[natrij]] (1807.), [[magnezij]], [[kalcij]], [[stroncij]] i [[barij]] (1808.). Izolirao element [[Bor (element)|bor]] gotovo istodobno s [[Joseph Louis Gay-Lussac|Gay-Lussacom]] (1808.). Nasuprot tadašnjemu tumačenju, dokazao kako [[klor]] nije [[Kemijski spojevi|kemijski spoj]] već [[kemijski element]]. Odredio [[kiseline]] kao spojeve s [[vodik]]om, a na primjeru [[Klorovodična kiselina|solne kiseline]] dokazao da sve kiseline ne sadrže [[kisik]], kako je to smatrao [[Antoine Laurent de Lavoisier|Lavoisier]]. Otkrio [[električni luk]] između [[ugljen]]ih [[elektroda]] ([[električni luk|Davyjev luk]]), izumio [[Rudarska sigurnosna svjetiljka|rudarsku sigurnosnu svjetiljku]], pokazao da je [[dijamant]] jedna od [[Alotropija|alotropskih modifikacija]] [[ugljik]]a. Bio učiteljem i voditeljem [[Michael Faraday|M. Faradaya]] u početku njegove znanstvene karijere.
== Životopis ==
Humphry Davy je rođen u mjestu [[Penzance]], [[Cornwall, grofovija|Cornwall]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Postao je poznat po svojim [[pokus]]ima
[[Baterija|Bateriju]] koju je [[Alessandro Volta]] predstavio [[1800.]], Davy je iskoristio za razdvajanje [[soli]] na sastavne [[kemijski element|elemente]], što je danas poznato kao [[elektroliza]].
Godine 1805. dobio je [[Copleyeva medalja|Copleyevu medalju]]. Titulu ''Sir'' dobio je [[1812.]], kada je odstupio iz Kraljevskog društva i oženio bogatu udovicu [[Jane Apreece]]. Sljedeće je godine otišao u Francusku kako bi primio medalju koju mu je dodijelio [[Napoleon Bonaparte]]. U Parizu se susreo i s [[Joseph Louis Gay-Lussac|Gay-Lussacom]], te dokazao element [[jod]]. Zatim je otišao u Italiju, gdje je u Firenci uspio zapaliti [[dijamant]] pomoću [[Sunčeva svjetlost|Sunčevih zraka]], te dokazati da je [[dijamant]] po kemijskom sastavu čisti [[ugljik]].
Redak 42:
Nakon povratka u Englesku 1815. napravio je [[Rudarska sigurnosna svjetiljka|sigurnosnu rudarsku svjetiljku]] koja je po njemu dobila naziv [[Davyjeva svjetiljka]], iako nije sigurno da je potpuno zaslužan za njezin izum.
Pokazao je i da se [[kisik]] ne može dobiti iz tvari tada poznate kao ''oksid solne kiseline'' te dokazao da je ta tvar zapravo element koji je nazvao [[klor]]. To otkriće pobilo je [[Antoine Laurent de Lavoisier|Lavoisierovu]] definiciju
Davy je [[1815.]] predložio da su kiseline tvari koje sadržavaju [[vodik]] koji je moguće djelomično ili potpuno zamijeniti [[metali]]ma. Reakcijom kiselina i metala nastajale su [[soli]]. [[Baza (kemija)|Baze]] su bile tvari koje su reagilare
Godine [[1824.]] je predložio je postavljanje komada [[željezo|željeza]] na [[bakar (element)|bakrenu]] kobilicu broda, što je bio prvi primjer [[katodna zaštita|katodne zaštite]]. To je spriječilo [[korozija|koroziju]] bakra, ali je također onemogućilo korisno antivegetativno djelovanje bakrenih soli na morske organizme.
Redak 56:
{{Glavni|Elektroliza}}
'''Elektroliza''' je [[Elektrokemija|elektrokemijska]] reakcija razlaganja (razgradnje) [[elektrolit]]a djelovanjem [[električna struja|električne struje]]. Ako se u [[otopina|otopinu]] ili talinu elektrolita urone [[elektroda|elektrode]] spojene s izvorom [[Istosmjerna struja|istosmjerne električne struje]], [[ion]]i nastali [[Elektrolitska disocijacija|elektrolitskom disocijacijom]] bit će privučeni elektrodom suprotna [[Električni naboj|naboja]]. Negativno nabijeni ioni ([[anion]]i) putovat će prema pozitivnoj elektrodi ([[anoda|anodi]]), a pozitivno nabijeni ioni ([[kation]]i) prema negativnoj elektrodi ([[katoda|katodi]]). Na elektrodama se ioni izbijaju i izlučuju kao [[atom]]i ili kao [[molekule]]. Pritom anioni predaju anodi višak [[elektron]]a ([[oksidacija]]), a istodobno na katodi kationi primaju jednaku količinu elektrona (redukcija). Tako se posredovanjem iona [[elektricitet]] prenosi s jedne elektrode na drugu, pa kroz otopinu ili talinu teče električna struja. Često se anodni i katodni prostor odjeljuju dijafragmom kako bi se u otopini spriječile moguće reakcije među proizvodima elektrolize.
=== Davyjeva svjetiljka ===
{{Glavni|Rudarska sigurnosna svjetiljka}}
'''Rudarska sigurnosna svjetiljka''' upotrebljava se za rasvjetu u [[rudnik|rudnicima]] [[ugljen]]a u kojima postoji prisutnost [[metan]]a (i ostalih eksplozivnih plinova), jer bi upotreba svjetiljki s otvorenim [[plamen]]om mogla vrlo lako prouzročiti paljenje i [[eksplozija|eksploziju]] metana. Prije izuma sigurnosnih svjetiljki rudari su koristili svjetiljke
=== Davyjev luk ===
{{Glavni|Električni luk}}
'''Davyjev luk''' je [[plamen]] električnog luka. Humphry Davy otkrio je 1808. da struja teče kroz dva [[ugljen]]a štapića (šipke) i onda kada su razmaknuti, stvarajući između njihovih vrhova luk vrlo jake svjetlosti, koji se sastoji od sitnih čestica užarena ugljena što se otkidaju od pozitivne elektrode (šipke). Najjača [[svjetlost]] izlazi iz kratera, male udubine koja se stvara na kraju ugljena, spojenoga s pozitivnim polom baterije. Pri normalnom [[tlak]]u krater (pozitivni kraj) ima temperaturu oko 3 500 [[celzij|°C]], a negativni kraj znatno nižu. Davyev luk često se naziva i ''Voltinim lukom''.
== Zanimljivosti ==
|