Hrvatska pučka seljačka stranka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Vanjske poveznice: brisanje suvišnog zakomentiranog teksta
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 1:
[[Datoteka:Stjepan Radić 1916..jpg|150px|mini|desno|[[Stjepan Radić]], vođa HPSS-a, 1916. godine]]
 
'''Hrvatska pučka seljačka stranka''' (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904. godine na poticaj braće [[Stjepan Radić|Stjepana]] i [[Antun Radić|Antuna Radića]], programski usmjerena na prosvjećivanje i gospodarski razvoj (poglavito [[seljaštvo|seljaštva]]), na osnovi hrvatskoga narodnog jedinstva i u skladu s [[Hrvatsko povijesno pravo|hrvatskim državnim i povijesnim pravom]]. Ciljevi stranke bili su [[Raspad Austro-Ugarske|preustroj Austro-Ugarske Monarhije]] na federativnoj osnovi.<ref>{{citiranje weba |url=http://www.academia.edu/26605556/O_bra%C4%87i_Radi%C4%87_i_po%C4%8Decima_Hrvatske_pu%C4%8Dke_selja%C4%8Dke_stranke_About_Radi%C4%87_brothers_and_the_beginnings_of_the_Croatian_Peoples_Peasant_Party |title=Hrvoje Petrić, O braći Radić i počecima Hrvatske pučke seljačke stranke, u: 110 godina Hrvastke seljačke stranke (zbornik), Matica hrvatska Zagreb 2015. |izdavač=Matica hrvatska |accessdate=31. srpnja 2016.}}</ref> Na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1906.|izborima 1906. godine]] nije dobila nijedan mandat, na izborima 1908. dobiva dva mandata,{{ni}} na naknadnim izborima 1910. godine dobiva 3, a na redovitim izborima, koji su bili raspisani za [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910.|28., 29. i 30. listopada iste godine]], 9 mandata.<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 40.-41.</ref> Na [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1911.|izborima 1911. godine]] dobiva 8 mandata a na posljednjim izborima prije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]], [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.|1913. godine]], HPSS dobiva 3 mandata.<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 41.-42.</ref> Nakon uspostave Kraljevine SHS, stranka se [[1919.]] godine izjašnjava za republiku i na osnovi prikupljenih (157.669) potpisa za Memorandum zahtijeva na [[versajska mirovna konferencija|Mirovnoj konferenciji u Parizu]] saziv hrvatske konstituante na osnovi prava o samoodređenju naroda. Godine [[1920.]] mijenja ime u [[Hrvatska republikanska seljačka stranka]] (HRSS) i zalaže se za uspostavu neutralne seljačke mirotvorne republike.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/27207/ Opća i nacionalna enciklopedija: Hrvatska seljačka stranka], pristupljeno 16. siječnja 2016.</ref>
 
== Povijest stranke ==
[[Datoteka:Proposed Coat of arms of the Neutral Peasant's Republic of Croatia.svg|thumb|right|150px|Grb Neutralne Seljačke Republike Hrvatske prema prijedlogu Ustava iz 1921.]]
 
Proces osnivanja formalno je započeo [[10. ožujka]] [[1904.]],<ref>Stjepan Radić, ''Politički spisi'', (priredio [[Zvonimir Kulundžić]]), Znanje, Zagreb, 1971., str. 14.</ref>, devet mjeseci kasnije, [[5. prosinca]] sastavljen je privremeni odbor koji je odlučio da će se stranka zvati "Hrvatska pučka seljačka stranka", te je [[22. prosinca]] [[1904.]]<ref>Stjepan Radić, ''Politički spisi'', (priredio Zvonimir Kulundžić), Znanje, Zagreb, 1971., str. 18.</ref> prihvaćen program stranke, pa se taj dan uzima kao dan osnivanja stranke. [[Stjepan Radić]] dugo je vremena pripremao nastanak Hrvatske pučke seljačke stranke. Nakon boravka u [[Drnje|Drnju]] i okolnim selima ([[Torčec]]u, [[Đelekovec|Đelekovcu]], [[Sigetec|Sigecu]], [[Hlebine|Hlebinama]]) u svibnju 1904. gdje po privatnim kućama organizira seljake, 13-15. kolovoza [[1904.]] godine održava prve javne masovne sastanke sa seljacima u [[Novigrad Podravski|Novigradu]], [[Molve|Molvama]] i [[Virje|Virju]]. [[5. prosinca]] sastaju se u [[Zagreb]]u, Stjepan Radić, [[Antun Radić]], dr. [[Svetimir Korporić]], dr. [[Milan Krištof]], [[Ivan Gmajner]] i dr. [[Benjamin Šuperina]], dogovaraju nastanak nove političke stranke pod nazivom Hrvatska pučka seljačka stranka, te konstituiraju njezin Privremeni odbor. 22. prosinca prihvaćen je Program stranke, pa se taj dan uzima kao dan osnivanja stranke. Prva terenska organizacija je osnovana 29. siječnja 1905. u [[Virje|Virju]].<ref>{{citiranje weba |url=http://www.academia.edu/26605556/O_bra%C4%87i_Radi%C4%87_i_po%C4%8Decima_Hrvatske_pu%C4%8Dke_selja%C4%8Dke_stranke_About_Radi%C4%87_brothers_and_the_beginnings_of_the_Croatian_Peoples_Peasant_Party |title=Hrvoje Petrić, O braći Radić i počecima Hrvatske pučke seljačke stranke, u: 110 godina Hrvatske seljačke stranke (zbornik), Matica hrvatska Zagreb 2015. |izdavač=Matica hrvatska |accessdate=31. srpnja 2016.}}</ref>
 
Stranku su osnovala braća Antun i [[Stjepan Radić]], koji je bio na njezinu čelu od osnutka do smrti. Program stranke temeljio se na nauku braće Radić o moralu, vjeri, miru i poštenju, borbi za slobodu, pravicu i napredak, ali se prilagođivao političkim prilikama. Nakon utemeljenja, stranka je smatrala da je [[hrvatsko državno pravo|ostvarenje hrvatske državnosti]] moguće u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] zamjenom dualističkoga trijalističkim rješenjem, odnosno federalnim ustrojem u kojem bi pored Austrije i Madžarske, Hrvatska s drugim slavenskim zemljama imala ravnopravan položaj u Monarhiji ([[austroslavizam]]). Na izborima 1906. godine nije dobila nijedan mandat, [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910.|1910. godine dobiva 3]], a na ponovljenim izborima iste godine 9 mandata. Uoči i tijekom [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu|Prvoga svjetskog rata]] stranka je promijenila odnos prema Austriji, izjašnjavala se za hrvatsku državu u južnoslavenskoj zajednici izvan Monarhije. Stvaranjem [[Kraljevstvo SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] ([[1. prosinca]] [[1918.]] godine) HPSS je tražio da, u zajedničkoj državi, [[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji|Hrvatska republika]] bude utemeljena na samoodređenju. Stranka se 1919. godine izjašnjava za republiku i na osnovi prikupljenih (157.669) potpisa za Memorandum zahtijeva na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Mirovnoj konferenciji u Parizu]] saziv hrvatske konstituante na osnovi prava o samoodređenju naroda. Na [[Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920.|izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. godine]] stranka je dobila više glasova nego sve hrvatske političke stranke zajedno i osvojila 50 mandata. U to doba stranka je promijenila ime ([[Hrvatska republikanska seljačka stranka]]), istaknula zahtjev za seljačku mirotvornu republiku i obznanila [[Hrvatsko državno pravo#U jugoslavenskoj monarhiji|Ustav Nezavisne Seljačke Republike Hrvatske]] 1921. godine.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26418 Hrvatska enciklopedija (LZMK): Hrvatska seljačka stranka], pristupljeno 16. siječnja 2016.</ref>
Redak 12:
== Program stranke ==
* narodna samouprava, političke slobode, demokratizacija, referendum, [[hrvatsko državno pravo]], seljačko pravo na zemlju i na šume, na vladu i na upravu
* program stranke iz 1904. je u cijelosti ponovno objavljen 2015. godine i dostupan je na poveznici <ref>{{citiranje weba |url=http://www.academia.edu/26605556/O_bra%C4%87i_Radi%C4%87_i_po%C4%8Decima_Hrvatske_pu%C4%8Dke_selja%C4%8Dke_stranke_About_Radi%C4%87_brothers_and_the_beginnings_of_the_Croatian_Peoples_Peasant_Party |title=Hrvoje Petrić, O braći Radić i počecima Hrvatske pučke seljačke stranke, u: 110 godina Hrvatske seljačke stranke (zbornik), Matica hrvatska Zagreb 2015. |izdavač=Matica hrvatska |accessdate=31. srpnja 2016.}}</ref>
 
== Ideologija stranke ==
Redak 18:
 
== Izvori ==
{{izvori|30em}}
 
== Vanjske poveznice ==