Hippie: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Seksualna revolucija uz pomoć dodatka HotCat
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 2:
[[Datoteka:Be Your Own Goddess art bus (1967 VW Kombi) IMG 0136.JPG|thumb|desno|Hippy- VW Kombi iz 1967.]]
 
'''Hippy''' je pokret nastao [[1960-ih]] godina.
 
== Ime hippy nastaje ==
Redak 19:
Hippyji su bili mladi ljudi, otprilike do 25 godina, uglavnom podrijetlom iz dobrostojećih obitelji, koji su odbacili njihov način života i i materijalistički sustav vrijednosti i suprotstavljaju mu „vrijednosti bića“.
 
Napustili su škole i radna mjesta te se preselili na ulicu živjeti sas istomišljenicima. Prezirali su američki način života i smatrali su da on samo ograđuje ljudsku slobodu i postavlja granice u ljudskom razmišljanju i kreativnosti. Napustivši udobnost, raskoš, površan život odraslih, izabrali su jednostavan, priprost i prirodan život.
 
Hippyji ne priznaju [[nacija|nacije]]. Žele mirnim putem, prakticirajući bratstvo, srušiti svakodnevne granice koje dijele ljude: nacionalne granice, rasne, vjerske, spolne, klasne, a i one ideološke. Zamišljali su svijet bez ikakvih razlika među ljudima, bez religija, nacionalnosti, materijalnosti koje dijele ljude.
 
Voljeli su prirodu i borili su se za njezino očuvanje. Borili su se za vječni mir u svijetu i ljubav među svim ljudima. «Mržnja i rat ustupit će mjesto miru i ljubavi. Sve će se podjele utopiti u bratstvu ljudi, a svuda će odjekivati glazba», to je bilo njihovo zamišljanje svijeta nakon hippy pokreta, tako je izgledao ''hippy svijet''.
Neki hippyji želju za promjenom izražavaju nomadskim životnim stilovima, odricanjem korporativnih utjecaja, potrošnje i Vijetnamskog rata, prihvaćanjem ne-kršćanske religijske kulture (uključujući Istočnu filozofiju) i sas kritiziranjem Zapadnih vrijednosti.
 
Hippyes su:
Redak 35:
:7. sloboda za žene, djecu i životinje
 
Loša je strana hippy pokreta bila [[Psihoaktivne droge|droga]] koja je najviše zbog hippyja preplavila svijet. Od šezdesetih godina 20. stoljeća halucinogenim drogama eksperimentirali su milijuni mladih ljudi pretežno u zapadnim zemljama oponašajući [[rock]] zvijezde da bi ''"spoznali sami i sebe i svijet oko njih onakav kakav zaista jest"''. Sigurno je da je povećanom interesu za halucinogene droge pridonijelo otkriće djelovanja [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[LSD]]-a kojeg je kozumirao ogroman broj ljudi. Ipak, velik broj hippyja ne uzima LSD. Odbija ih ovisnost koju zaziva uzimanje te droge. Ozbiljniji hippyji sve više teže tome da vlastitim duhovnim traganjem dosegnu stanje prosvećenosti i punine. I sami [[The Beatles|Beatlesi]] su u početku pjevali o LSD-u, da bi ga kasnije zamijenila [[joga]]. Ipak, otprilike 90% hippyja je pušilo [[marihuana|marihuanu]], koja je u to vrijeme također postala jako popularna. Hippyji su proučavali istočnjačke filozofije naročito [[budizam|zen budizam]], zalagali se za legalizaciju droga, inzistirali na slobodnoj ljubavi, [[pacifizam|pacifizmu]], povratku prirodi i njenom očuvanju. Promovirali su i tzv. ''Flower Power'' filozofiju umjesto rata i mržnje pa su ih nazivali i djecom cvijeća. ''Flower Power'' je bio slogan kojeg su koristili hippyji kasnih 60-ih i ranih 70-ih kao simbol nenasilne ideologije. Mjesto sastajanja za pokret Flower Power bio je u [[Amsterdam|Amsterdamu]]u, u clubu zvanom ''Paradiso''. Flower Power je također uključivao razne akcije tinejdžera, kao što su davanje cvijeća policajcu ili stavljanje cvijeća u revolvere i pištolje kao znak mira, a ne rata.
Mnogi su mladi ljudi promijenili iz korijena svoj životni stil, mnogi su se udružili i živjeli u komunama, zajednicama u kojima su pokušali realizirati ideje i vjerovanja. Snagu ljubavi, bratstva i solidarnosti objedinili su u poznatom sloganu »''Vodite ljubav, a ne rat''.«
Hippyji slave otvorenost u nastupu, preziru skrivanje pravih emocija i licemjerstvo. U svakom trenutku treba odbaciti bol i nezadovoljstvo, svaku prisilu, pa čak i rad, jer ni on nije ugodan.
Redak 43:
 
Obavezna je bila duga kosa s trakom oko čela. Odjeća je uvijek bila svijetlih čak kričavih boja kombinirana na najrazličitije načine što je ostavljalo prostor kreativnosti pojedinaca. Nosile su se traperice, ali i šarene trapez hlače, široke košulje, često indijske, široke haljine i suknje, a često se odjeća ručno izrađivala i bojila. Služila je ukidanju statusnih razlika, a su izgledom govorili da su djeca, a ne muškarci ili žene.
Kosa je simbol pobune, slobode, induividualnosti, ponosa. Duga je, lepršava, divlja, razbarušena i neukrotiva, baš kao i priroda. Kosu i vrat su ukrašavali cvijećem. Obuća je također bila originalna, indijanske mokasine, minimalističke sandale i sl., međutim hippyji su najčešće hodali bosi što je značilo način povezivanja sas prirodom. Nakit se sastojao od perlica, raznih privjesaka-simbola kao ''peace-simbol'' (predstavlja otisak nožice goluba i simbolizira mir), ''ying-yang'', tzv. ''smilea'', ali i ekscentričnih »ukrasa« kao npr. ovčja zvona. Hippy na mržnju odgovara razumijevanjem i ljubavlju, bacajući cvijeće svome neprijatelju. Cvijet simbolizira ljubav. Cvijet je lijep, prirodan, divlji i opojan, a označava i nježnost i otvorenost.
Tijelo nesmije biti mišićavo i jako, već upravo nježno, mlitavo i nenasilno. Beživotnost tijela i nespretnost pokreta dokazuju dosljednost nepripadanja grubom i okrutnom svijetu plastičnih straight-ova. Uostalom, duh je iznad materije, iznad tijela.