Greda (konstrukcija): razlika između inačica

Obrisano 8 bajtova ,  prije 11 mjeseci
m
RpA: WP:NI, WP:HRV
(Otvorio Greda (konstrukcija))
 
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
 
[[datoteka:Poutre flexion trois points diagrammes.svg|300px|mini|desno| Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje [[sila]] na gredu, djelovanje momenata [[savijanje|savijanja]] na gredu i [[progib]] grede kada okomita sila djeluje u sredini grede.]]
 
'''Greda''' je izdužena vodoravna ili kosa nosiva građevna [[konstrukcija]] ([[nosač]]) za prenošenje vertikalnih opterećenja na ležaje ([[oslonac]]). Ležaji mogu biti klizni, zglobni ili upeti. Prema broju ležaja ili oslonaca razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Opterećena je na [[savijanje]], a prema vrsti može biti statički određena ili statički neodređena. Izrađuje se od [[Drvo (materijal)|drveta]], [[čelik]]a, [[Armirani beton|armiranoga betona]], rjeđe od [[kamen]]a različita poprečnog presjeka. Može se izvoditi i kao kosa konstrukcija ([[Stepenice|stube]]), na [[Elastičnost|elastičnoj]] podlozi, ojačana pločom, kao dio [[most]]a, dio [[Zgrada|zgrade]] i drugo. <ref> '''greda''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23248] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Nosač ==
{{Glavni|Nosač}}
 
'''Nosač''', ili točnije rečeno '''građevni nosač''', je nosivi sklop koji prenosi opterećenje preko jednog ili više raspona na [[Oslonac|potpore]] (ležaje). Može biti s prijepustima ([[konzola]]ma) ili bez njih, odnosno linijski (greda, prečka okvira, [[Luk (arhitektura)|luk]], rešetka) ili plošni (ploča ili ljuska). S obzirom na građevni [[materijal]] može biti od [[beton]]a, armiranog ili prednapregnutog betona, [[čelik]]a ili drugih [[kovina]], te od [[Drvo (materijal)|drva]] (drvene konstrukcije). <ref> '''nosač, građevni''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44141] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Građevni nosač je punozidna ili rešetkasta [[konstrukcija]] u jednoj ravnini, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). To je prosta ili jednostavna greda. Ako se produžava preko više polja, bez prekida na osloncima, naziva se kontinuirani nosač (ili greda). Gredni nosači su napregnuti transverzalnim (okomiti na gredu) [[sila]]ma i [[Moment sile|napadnim momentima]] u svojoj ravnini, rjeđe aksijalnim [[sila]]ma i silama izvan svoje ravnine.
 
== Savijanje ==
{{Glavni|Savijanje}}
 
Za razliku od osnog opterećenja (vlak i tlak), pri savijanju štapa deformira se uzdužna os štapa. [[Deformacija|Deformirana]] uzdužna os zove se elastična linija ili [[progib]]. Razlikuje se čisto savijanje i poprečno savijanje. Pri čistom savijanju sve su komponente unutrašnjih [[sila]] jednake nuli, osim [[moment savijanja|momenta savijanja]]. Pri poprečnom savijanju osim momenta savijanja pojavljuje se još i poprečna sila koja uzrokuje [[smicanje]]. Čisto savijanje zove se još i savijanje spregovima, a poprečno savijanje, savijanje silama. Moment savijanja uzrokuje normalna naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Neutralna os prolazi kroz [[težište]] promatranog presjeka. Klasična jednakost koja određuje naprezanje u gredi uslijedzbog djelovanja čistog savijanja je:
 
:<math>{\sigma}= \frac{M \cdot y}{I_x}</math>
 
gdje je: <math>{\sigma}</math> - [[naprezanje]] uslijedzbog savijanja, ''M'' - moment savijanja oko neutralne osi ''x'', ''y'' - okomita udaljenost od neutralne osi ''x'', ''I''<sub>''x''</sub> - [[moment tromosti]] ili moment inercije oko neutral osi ''x''.
 
Maksimalno naprezanje na savijanje ''σ<sub>max</sub>'' pojavljuje se u točki koja je najudaljenija od neutralne osi ''y<sub>max</sub>'':
149.765

uređivanja