Gavar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 82:
}}
 
'''Gavar''' ({{arm.|Գավար}}) je grad u [[Armenija|Armeniji]] i glavni grad provincije [[Geharkunik]]. Također je bio poznat i kao '''Nor Gavar''' i '''Novi Bajazet''' do 1959., a potom kao '''Kamo''' (preimenovan u čast [[Kamo|istoimenog boljševika]]) do 1996. Gavar se nalazi među visokim planinama Gehamanskog lanca, s prosječnom nadmorskom visinom od 1982m. Nalazi se 91km istočno od glavnog grada [[Erevan|Erevana]]a.
 
== Povijest ==
Redak 89:
[[Datoteka:Gavar general view.jpg|minijatura|lijevo|Pregled grada]]
 
Grad se nalazi među planinama Gehamskog lanca, nekoliko kilometara udaljenog od zapadnih obala jezera [[Sevan (jezero)|Sevana]]. Osnovali su ga armenski useljenici iz [[Bajazet|Bajazeta]]a (povijesno poznatog kao Daroink) iz [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] 1830. Grad je bio poznat kao Novi Bajazit, a naselje je status grada dobilo 1850.
 
Međutim, područje modernog Gavara bilo je naseljeno od [[Brončano doba|brončanog doba]]. Mnogi povijesni nadgrobni spomenici datiraju iz 2. tisućljeća pr. Kr. U središtu grada nalaze se ostatci [[Kiklopske zidine|kiklopskih zidina]] iz [[Željezno doba|željeznog doba]]. Smatra se da je utvrda bila kraljevski grad [[Urartu|araratske]] regije Velikuhi. Bila je okružena s više od 22 manje utvrde. Regiju Velikuhi osvojio je araratski kralj [[Sarudri II.]] Njegov sina, [[Rusa II.]] preimenovao je utvrdu u čast [[Haldi|Haldija]]ja, jednog od tri vrhovna božanstva Ararata.<ref>[http://www.findarmenia.com/eng/sights/gavar/ Find Armenia: Gavar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100822131828/http://www.findarmenia.com/eng/sights/gavar/ |date=22. kolovoza 2010. }} (na engleskom). Pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref>
 
U gradu se nalaze i mnogi drugi srednjovjekovni spomenici, uključujući [[Hačkar|hačkarehačkar]]e (spomenike križa), nadgrobne spomenike i kapelice. Moderno područje Gavara stoljećima je bilo razarano, a posljednje razaranje dogodilo se tijekom 17. stoljeća kada ga je uništio perzijski šah [[Abas I.]]
 
Gavar, zajedno s drugim regijama Istočne Armenije, postao je dijelom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] 1920. Status urbanog naselja dobio je 1950., a godinama se postepeno razvijao. Nekada je imao 36 400 stanovnika.<ref>[http://www.kyavar.com/gavar_history.html Gavar portal: Kyavar] (na engleskom). Pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref>
Redak 120:
* Crkva Svete Majke Božje sagrađena je 1905. u središtu grada zalaganjem tadašnjeg biskupa [[Horen I.|Horena I.]] i uz pomoć mještana. Do kasnih 1990-ih smatrana je najvišom crkvom u Armeniji.
* [[Samostan Hajravank]] iz 9. stoljeća nalazi se 7km sjeverno od Gavara na obalama jezera [[Sevan (jezero)|Sevana]].
* Arheološka nalazišta na [[Groblje u Noratusu|groblju u Noratusu]], 4km sjeverno od Gavara sadrže veliki broj impresivnih srednjovjekovnih [[Hačkar|hačkarahačkar]]a, spomenika križa.
 
== Kuhinja ==