Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Samostani u Bosni i Hercegovini; dodana kategorija Franjevački samostani u Bosni i Hercegovini uz pomoć dodatka HotCat
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 8:
Međutim, [[1863.]] je odlučeno da se gradi nova crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova je crkva zamišljena kao trobrodna [[bazilika]] u stilu talijanskog [[barok]]a, s dva tornja i [[Kupola|kupolom]] poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.
 
Zgrada je stare crkve [[1905.]] godine porušena. Dana [[20. lipnja]] 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove crkve u [[kasna romanika|kasnoromaničkom]] stilu po nacrtu M. Davida. Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine, a [[Svod|svodovisvod]]ovi srednje lađe, preinačeni prema nacrtima [[Stjepan Podhorsky|Stjepana Podhorskoga]], izvedeni su [[1938.]]
 
Crkva je duga 50 m, široka 26 m, a visina je zvonika 32 m. Glavna lađa odijeljena je od bočnih masivnim kamenim [[Stup|stupovimastup]]ovima [[Romanika|romaničkog]] izgleda. [[Oltar]] je ukrašen motivima sa [[Stećak|stećakastećak]]a i kao takav postavljen [[1978.]] godine. [[Svetohranište]] je izgrađeno od hercegovačkog [[Granit|granitagranit]]a s brončanim vratima u [[Visoki reljef|visokom reljefu]] slično [[Propovjedaonica|propovjedaonici]] sa simbolima četiriju [[Evanđelist|evanđelistaevanđelist]]a. Oltar, svetohranište i propovjedaonica djelo su akad. kipara [[Ante Starčević (kipar)|Ante Starčevića]]. Kip [[Marija (majka Isusova)|Gospe]] potječe od talijanskih majstora iz sredine 19. stoljeća. [[Vitraj|Vitraje]]e u crkvi izradila je radionica Dedić, Koch i Marinković u Zagrebu [[1912.]] godine, a postaje [[Križni put|Križnog puta]] uradio je akad. slikar Rudolf Labaš [[1983.]]
 
U lijevoj bočnoj lađi crkve nalaze se grobovi poznatih franjevaca: fra Didaka Buntića (graditelja crkve i narodnog prosvjetitelja) i Rafe Barišića (prvog hercegovačkog biskupa).U desnoj bočnoj lađi nalazi se grobnica s posmrtnim ostacima franjevačkih mučenika koje su [[partizani]] pobili i spalili u samostanskom vrtu nakon pada Širokog Brijega [[7. veljače]] [[1945.]] godine. Također, u ovu su grobnicu položeni posmrtni ostatci i drugih franjevaca koji su stradali 1945. godine, a tek su im nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] aktivnošću Hercegovačke franjevačke provincije, posmrtni ostatci pronađeni u [[Zagvozd|Zagvozdu]]u u Imotskoj krajini i [[Vrgorac|Vrgorcu]], a isto tako bit će položeni i svi drugi posmrtni ostaci hercegovačkih fratara koje će se pronaći istražujući.
 
Stilizirani prikaz crkve nalazi se na grbu [[Općina|općine]] kao i na grbovima športskih društava i raznih kulturno-umjetničkih organizacija.