Fotoluminescencija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Luminiscencija uz pomoć dodatka HotCat |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 3:
[[datoteka:Photoluminescence animation.gif|mini|desno|300px|Prikaz nastajanja fotoluminiscencije.]]
'''Fotoluminiscencija''' je vrsta [[luminiscencija|luminescencije]] koja nastaje kao posljedica obasjavanja određenih [[kemijska tvar|kemijskih tvari]] [[svjetlost|svjetlošću]] svih [[valna duljina|valnih duljina]]. [[Johann Wolfgang von Goethe|J. W. Goethe]] i Thomas Johann Seebeck (1770. – 1831.) izlagali su 1792. uzorak Cascariolovog kamena ([[barijev sulfid]]) svjetlu koje je prošlo kroz [[optička prizma|optičku prizmu]] i time postigli prva važnija zapažanja ove vrste luminescencije. Oni su opazili posebno jaku [[emisija|emisiju]] kada je taj kamen bio postavljen izvan vidljivog dijela [[Spektar (fizika)|spektra]], na strani [[Ultraljubičasto zračenje|ljubičastog zračenja]]. [[Johann Wilhelm Ritter|J. W. Ritter]] našao je 1801. da je ova pojava pobuđena nevidljivim, ultraljubičastim zračenjem koje je padalo na kamen. Time je i otkrio [[ultraljubičasto zračenje]]. Učinak se vidio i na nekim drugim luminescentnim tvarima. Gotovo u isto vrijeme bilo je pomoću luminescencije otkriveno nevidljivo [[infracrveno zračenje]]. Tada su J. W. Ritter i T. J. Seebeck ustanovili da infracrveno zračenje smanjuje [[Fosforescencija|fosforescentnu emisiju]]. Kasnije je pronađeno da je to svojstveno samo za neke tvari i za pobudno [[zračenje]] nekih valnih duljina. Sa zračenjem drugih valnih duljina i drugih tvari dobiva se stimulirani učinak. Primijećeno gašenje emisije pobuđeno infracrvenim zračenjem tumači se činjenicom da to zračenje pretvara (konvertira) [[Potencijalna energija|potencijalnu emisijsku energiju]] u [[toplina|toplinu]] umjesto u [[svjetlost]].
== Luminiscencija ==
Redak 10:
'''Luminiscencija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''luminescence'': svijetljenje, svjetlucanje) je [[emisija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (pretežito [[svjetlost]]i, ali i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]]) koje nije pobuđeno [[toplina|toplinskim]] (termičkim) procesom i povišenom [[temperatura|temperaturom]] tvari, nego je posljedica primanja [[energija|energije]] u nekom drugom obliku. Po tome se razlikuje više oblika luminiscencije: bioluminiscencija, elektroluminiscencija, radioluminiscencija (posljedica djelovanja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]]), triboluminiscencija (nastaje prilikom lomljenja nekih [[kristal]]a), luminiscencija [[trenje|trenja]], kemijska luminiscencija ili kemiluminiscencija (nastaje u vezi s kemijskim promjenama u nekim tvarima), kristaloluminiscencija (nastupa kod [[kristalizacija|kristalizacije]] nekih tvari), termoluminiscencija (nastaje zagrijavanjem nekih tvari, ali samo ako su prije toga bile izložene nekomu [[zračenje|zračenju]], na primjer ionizirajućemu zračenju), fotoluminiscencija (posljedica obasjavanja određenih tvari svjetlošću svih [[valna duljina|valnih duljina]]). Tvar luminiscira kada se primanjem energije jednim od navedenih načina [[elektron]]i u [[atom]]u prvo pobude u više energetsko stanje, a zatim se emisijom dijela ili ukupne primljene energije u obliku zračenja vraćaju u osnovno stanje. Ako se luminiscencija pojavljuje za vrijeme trajanja pobude ili najviše 10<sup>–8</sup> [[sekunda|sekundi]] nakon toga, riječ je o fluorescenciji, a opaža li se luminiscencija i pošto pobuda prestane, govori se o fosforescenciji.
Luminiscencija je bila podvrgnuta mnogim [[pokus]]ima i [[teorija|teoretskim]] istraživanjima, a tek je [[kvantna mehanika]] uspjela riješiti osnovna pitanja u vezi s tom pojavom. [[Spektar (fizika)|Spektar]] luminiscentnoga zračenja svojstven je za svaku pojedinu tvar, pa se može vrlo uspješno iskoristiti da se odredi prisutnost neke tvari u uzorku. Time se bavi luminiscentna analiza; ona se na primjer upotrebljava i pri određivanju pojedinih vrsta [[Drago kamenje|dragoga kamenja]]. Luminiscencija se primjenjuje u različitim izvorima svjetlosti, najviše za [[Fluorescentna cijev|fluorescentnu rasvjetu]]. Kod te vrste [[električna rasvjeta|rasvjete]] primarnu ulogu ima elektroluminiscencija, iako se uz nju rabi i fotoluminiscencija. Ekonomičnija je od obične, toplinske električne rasvjete ([[električna žarulja]]), jer je utrošak [[električna energija|električne energije]] za jednaki [[svjetlosni tok]] manji, kao i zato što se većina ultraljubičastoga, za oko nevidljivoga zračenja, fotoluminiscentnim procesom pretvara u vidljivi dio spektra. Prikladnim izborom fluorescentne tvari mogu se dobiti sve boje vidljive svjetlosti. U nekim slučajevima, na primjer pri [[Pozornica|scenskoj rasvjeti]], za postizanje specijalnih učinaka (svjetleći zidovi, zavjese i slično) sve se više primjenjuje i fosforescencija.
== Izvori ==
| |||