Elektromotor: Razlika između inačica

Obrisano 48 bajtova ,  prije 5 mjeseci
RpA: WP:NI, WP:HRV
m (Reverted edits by 89.172.69.205 (talk) to last version by DTadin: test edits, please use the sandbox)
Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.4]
(RpA: WP:NI, WP:HRV)
[[datoteka:3417 09 Servogetriebe.jpg|desno|250px|mini|Razne izvedbe [[servomotor]]a.]]
 
'''Elektromotor''' ili '''električni motor''' je [[stroj]] koji pretvara [[električna energija|električnu energiju]] u [[mehanički rad]]. Dvije su glavne vrste električnih motora: motor za istosmjernu struju ([[istosmjerni motor]]) i motor za izmjenične struje ([[izmjenični motor]]). Na temelju spoznaja o djelovanju [[magnetsko polje|magnetskih polja]] [[sila|silom]] na [[električni vodič]] kojim teče [[električna struja]], prvi je poznat od 1833., a napajao se [[Istosmjerna struja|istosmjernom strujom]] iz [[baterija|baterije]] [[Galvanski elementi|galvanskih ćelija]]. Izumi izmjeničnih motora povezani su s primjenama [[Višefazni sustav|višefaznih sustava]] [[električna struja|električnih struja]] i [[napon]]a te okretnih [[magnetsko polje|magnetskih polja]], za što je najzaslužniji [[Nikola Tesla|N. Tesla]], a u uporabi su od 1888. <ref> '''električni motor (elektromotor)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17584] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Najčešći su rotacijski strojevi koji rad obavljaju okretanjem [[rotor]]a uz razvijanje okretnog [[moment]]a. Također postoje i [[linearni motor]]i koji stvaraju [[sila|silu]] koja uzrokuje [[ubrzanje]] i linearno gibanje [[masa|mase]], stroja ili predmeta pri čemu se obavlja mehanički rad. U uporabi je mnogo vrsta i izvedbi elektromotora i danas su najviše korišteni pogonski strojevi u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti a poglavito u [[industrija|industriji]] i [[promet|prometu]]u. Primjeri korištenja u prometu su lokomotive [[vlak|vlakova]]ova, [[tramvaj|tramvaji]]i, [[trolejbus]]i, [[Električnielektrični automobil|električni automobili]]i.
 
== Istosmjerni motor ili motor za istosmjernu struju ==
'''Istosmjerni motor''' ili '''motor za istosmjernu struju''' pretvara istosmjernu električnu struju u [[kružno gibanje]]. Stroj je tako konstruiran da može raditi kao [[električni generator]] istosmjerne struje ako se mehanički pokreće vanjskom silom. Svojstven je dio rotora motora za istosmjernu struju [[Komutator (elektromotor)|kolektor ili komutator]], pa je prema tome u Hrvatskoj uvriježen naziv '''kolektorski motor'''. Putem kolektora i [[četkica]] ostvaruje se [[Kontakt (elektrotehnika)|električni kontakt (dodir)]] s [[Rotor (elektrotehnika)|rotorskim]] [[Električna zavojnica|namotom]] i pretvara [[izmjenična struja|izmjeničnu struju]] u [[Istosmjerna struja|istosmjernu]]. [[Motor]] se izvodi s neovisnom, serijskom, složenom (kompaundiranom) uzbudom ili s trajnim [[magnet]]ima. Zbog mogućnosti kontinuirane promjene brzine pokretanja istosmjerni se motor koristio u industriji te za pogon tračnih i nekih posebnih [[vozila]] (tramvaja, lokomotiva, elektromobila i drugo). Brzina se mijenja na razne načine, a u suvremenim se pogonima upravlja [[računalo]]m. Zbog mogućnosti napajanja iz [[akumulator]]skih [[baterija]], istosmjerni se motor koristi i kao pokretač [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]] (na primjer u [[automobili]]ma i [[dizel]]skim agregatima). Ipak, zbog izrade komutatora i njegova održavanja te habanja (trošenja) četkica i popratnog iskrenja, istosmjerni se motor, s obzirom na nabavnu cijenu i pogonsku pouzdanost, mkanje kuoristi nrego kaavezni acsinkroni motor.
 
Klasični istosmjerni motor se sastoji od rotirajuće armature koja je oblikovana u obliku [[elektromagnet]]a s dva pola i od statora kojega čine dva permanentna magneta. Krajevi namota armature spojeni su na rotacijski prekidač, [[Komutator (elektromotor)|komutator]], koji prilikom svakog okretaja rotora dvaput mijenja smjer toka struje kroz armaturni namot stvarajući tako [[moment]] koji zakreće rotor. Protjecanjem istosmjerne struje kroz [[električni vodič|vodič]] koji se nalazi u magnetskom polju stvara se, prema [[pravilo lijeve ruke|pravilu lijeve ruke]], [[sila]] koja zbog svog [[hvatište|hvatišta]], koje se nalazi izvan [[os]]i rotacije rotora, stvara moment koji zakreće rotor. Električna veza između rotora i izvora istosmjerne struje se ostvaruje tako da se izvor istosmjerne struje spoji na [[grafit]]ne [[četkica|četkice]] koje kližu po komutatoru ili kolektoru. Prilikom prelaska četkice s jedne na drugu lamelu komutatora postoji trenutak kada se izvor nalazi u kratkom spoju uslijedzbog čega dolazi do iskrenja četkica. Iskrenje četkica dovodi do polaganog uništavanja grafitnih četkica, ali i do [[oksidacija|oksidacije]] i trošenja komutatora, pa je to glavni nedostatak ove vrste [[motor]]a. Iskrenje se pojačava ako se povećava: brzina okretanja motora ([[broj okretaja]]), [[električni napon]], [[opterećenje]], odnosno struja kao posljedica povećanja napona ili opterećenja. Iskrenje osim samog uništavanja komutatora i četkica za posljedicu ima i stvaranje čujnog i električnog [[šum]]a. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
 
== Izmjenični motor ili motor za izmjenične struje ==
130.153

uređivanja