Eiffelov toranj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
video added #WPWP |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 11:
[[Gustave Eiffel]] je upotrijebio nov način temeljenja, te je na [[kesoni]]ma (pneumatički način temeljenja) podigao, u obliku vitke piramide, četiri rešetkasta nosača do visine od 300 m, gdje ih je platformom spojio s kupolom. Sadrži 3 dijela. Vrh prvog dijela se nalazi na visini od 57, drugi je na 115, a treći na 274 metra. Pri najvećem vjetru vrh tornja oscilira samo 12 cm, ali zato visina varira čak do 8 cm, pri najvećim temperaturama.
Toranj je visok 300 m, što je otprilike 75 katova. Uključujući antenu visine 20.75 m, građevina je visoka 320.75 m, što je otprilike 81 kat. U vrijeme njegove gradnje povodom [[Exposition Universelle, Pariz 1889.|Svjetske izložbe 1889.]], toranj je zamijenio Washingtonski spomenik, koji je do [[1932.]] bio najviša građevina na svijetu. Eiffelov toranj je najviša građevina u Parizu. Druga po visini građevina u Parizu je neboder [[Montparnasse (neboder)|Montparnasse]],
[[Metalna konstrukcija]] Eiffelovog tornja ima masu 7 300 [[tona]], a ukupna masa je 10 100 tona. Broj stepenica do vrha je varirao kroz povijest, kroz različite restauracije: u vrijeme izgradnje 1889., bilo je 1710 stepenica do vrha na 300.65 m; nakon restauracije 1980-ih, bilo je 1920 stepenica; i danas ima 1665 stepenica (javnosti nije dostupan vrh stubištem; do vrha se stiže liftom s druge platforme).
Redak 20:
Konstrukcija je sagrađena između [[1887.]] i [[1889.]] kao ulazni svod za [[Exposition Universelle, Pariz 1889.|Svjetsku izložbu]], koja je obilježavala stoljeće [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. To su bile godine industrijske revolucije, godine progresa i znanstvenih osvajanja. Lociran je na geografskim koordinatama '''48°51′29″N''', '''2°17′40″E'''. Toranj je predstavljen javnosti [[31. ožujka]] [[1889.]], a otvoren za posjetitelje [[6. svibnja]] [[1889.]]
Tristo radnika je spojilo 18,038 komada željeza, koristeći tri i pol milijuna zakovica, po dizajnu
Rizik od nesreće je bio velik, za razliku od modernih nebodera toranj je otvorena konstrukcija bez ikakvih međukatova osim dvije platforme. Unatoč tome [[Gustave Eiffel|Eiffel]] se dobro pobrinuo za sigurnost svojih radnika, te je tako samo jedan čovjek poginuo prilikom postavljanja liftova.
| |||