Dugometražni film: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 17:
Termin "dugometražni film" se počeo koristiti kao naziv za glavni film koji se prikazuje u kinu, te film koji se promovira i oglašava. Namjera je bila razlikovati glavni film od kratkih filmova koji su se u pravilu prikazivali prije glavnog filma, npr. filmske novosti, [[serijal]]i, [[crtani film]]ovi, akcijske komedije i [[dokumentarni film]]ovi. Ove vrste kratkih filmova prethodile su prikazivanju filma koji je imao najistaknutiju reklamu i imao više rola. Nije bilo iznenadnog skoka u prikazivačkom vremenu filmova - film je ranih 1910-ih postupno narastao od dvije, tri do četiri role.
 
Rani dugometražni filmovi su bili producirani u Americi i Francuskoj i prikazivani s odvojenim scenama, ali je prikazivač imao mogućnost projicirati ih zajedno. Američka kompanija S. Lubin izdaje ''Pasiju'' (eng. ''Passion Play'') u siječnju [[1903.]] u 31 dijelu, sveukupno u trajanju od 60 minuta.<ref name="afi"/>. Francuska kompanija Pathé Frères izdaje drugačiju ''Pasiju'' pod nazivom ''La Vie et la passion de Jésus Christ'', u svibnju [[1903.]] u 32 dijela od 44 minute. Pojavile su se i snimke [[boks]]ačkih mečeva, npr. ''The Corbett-Fitzsimmons Fight'' ([[1897.]]).<ref>Musser, Charles, The Emergence of Cinema: The American Screen to 1907, str. 197-200.</ref>
 
Prema duljini, prvi je dugometražni dramski film bio [[Australija|australski]] 70-minutni film ''The Story of the Kelly Gang'' ([[1906.]]).<ref name="PatrickRobertson">Robertson, P., Film Facts, New York: Billboard Books, 2001, str. 9. {{ISBN|0-8230-7943-0}}.</ref> Slično tome, prvi europski dugometražni film bio je 90-minutni film ''L'Enfant prodigue'' (Francuska, [[1907.]]), iako je to bila nepromijenjena snimka kazališne predstave; prvi europski dugometražni film adaptiran izravno za ekran, ''Jadnici'', došao je iz [[Francuska|Francuske]] [[1909.]]<ref name="PatrickRobertson" /> Prvi ruski dugometražni film bila je ''Obrana Sevastopolja'' iz [[1911.]] <ref name="PatrickRobertson" /> Prvi dugometražni film [[Velika Britanija|Velike Britanije]] bio je dokumentarni film ''With Our King and Queen Through India'' ([[1912.]]), snimljen u ''"kinemacoloru"'',<ref>Urban, C., A Yank in Britain: The Lost Memoirs of Charles Urban, Film Pioneer, The Projection Box, 1999, str. 79. {{ISBN|978-0-9523941-2-9}}.</ref> i ''Oliver Twist'' ([[1912.]]).<ref name="PatrickRobertson" /> Prvi američki dugometražni film bila je drugačija produkcija ''Olivera Twista'' ([[1912.]]), ''From the Manger to the Cross'' ([[1912.]]) i ''Rikard III.'' ([[1912.]]), u kojem je glumio Frederick Warde.<ref name="PatrickRobertson" /> Prvi azijski dugometražni film bio je [[japan]]ski ''The Life Story of Tasuke Shiobara'' ([[1912.]]),<ref name="PatrickRobertson" /> u [[Indija|Indiji]] - ''Raja Harishchandra'' ([[1913.]]),<ref name="PatrickRobertson" /> u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] - [[brazil]]ski ''O Crime dos Banhados'' ([[1913.]]),<ref name="PatrickRobertson" /> u [[Afrika|Africi]] - [[Južnoafrička Republika|južnoafrički]] ''Die Voortrekkers'' ([[1916.]]),<ref name="PatrickRobertson" />, i [[1913.]] u [[Kina|Kini]] - ''Nan Fu Nan Qi'' Zhanga Shichuana.
 
Do [[1915.]]g. u [[SAD|Americi]] je godišnje bilo producirano više od 600 filmova.<ref name="afi"/> Najproduktivnija godina bila je [[1921.]], sa 682 filma, a najmanje novih filmova izašlo je [[1963.]] - 213.<ref name="afi"/> Između [[1922.]] i [[1970.]] Amerika i [[Japan]] su zamijenili mjesta u vodstvu prema broju dugometražnih filmova. Od [[1971.]] zemlja s najvećim brojem filmova je [[Indija]],<ref name="PatrickRobertson" /> koja snimi tisuću filmova na više od dvanaest indijskih jezika svake godine.<ref>Nelmes, Jill, An introduction to film studies, Routledge, 2003, str. 360, {{ISBN|0-415-26268-2}}</ref>
 
==Digitalni film==
Dana [[29. listopada]] [[2001.]] [[komunikacijski satelit|satelitom]] je emitiran prvi digitalni film u [[Europa|Europi]]<ref>Passeurs d'Images, [http://www.passeursdimages.fr/IMG/pdf/projections13.pdf "Numérique : le cinéma en mutation"] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160515184731/http://www.passeursdimages.fr/IMG/pdf/projections13.pdf |date=15. svibnja 2016. }}, Projections, CNC, Paris, str. 7, 2004</ref> od 94 minute,<ref>Remoué, Agathe, [http://www.01net.com/editorial/181540/premiere-numerique-pour-le-cinema-francais/ La fiebre del loco], 01net, 17. travnja 2002.</ref>, autora Bernarda Pauchona, Alaina Lorentza, Raymonda Melwiga, Philippea Binanta.<ref>I.C.T.A., [http://www.internationalcinematechnologyassociation.com/presentations/FRANCE-TELECOM-DIGITAL%20CINEMA-ShowEast-31st-October-2001-Bernard-PAUCHON-Managing-Director-Digital-Cinema-Program.pdf France Telecom and Digital Cinema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121119090535/http://www.internationalcinematechnologyassociation.com/presentations/FRANCE-TELECOM-DIGITAL%20CINEMA-ShowEast-31st-October-2001-Bernard-PAUCHON-Managing-Director-Digital-Cinema-Program.pdf |date=19. studenoga 2012. }}, ShowEast, 2001, str. 10.</ref>
 
==Bilješke==
{{izvori|30em}}
 
[[Kategorija:Filmska umjetnost]]