Dugobazična interferometrija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 7:
[[Datoteka:E-vlbi science.jpg|mini|desno|300px|Slika radioizvora IRC+10420. Lijeva slika manje rezolucije je snimljena na radio teleskopu Merlin ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]). Desna slika je snimljena dugobazičnom interferometrijom i pokazuje puno bolje [[razlučivanje]] (rezoluciju).]]
'''Dugobazična interferometrija''' ili '''VLBI''' ([[akronim]] od [[Engleski jezik|engl]]. ''Very Long Baseline Interferometry'': interferometar s vrlo dugačkom bazom) je vrsta [[astronomija|astronomske]] [[Interferencija valova|interferometrije]], koja se koristi u [[radio astronomija|radio astronomiji]], a prestavlja uporabu međusobno povezanih i pažljivo koordiniranih radio teleskopa razmještenih širom svijeta, tako da djeluju kao jedan. Ona omogućuje istovremeno promatranje s više [[radio teleskop
Utvrđivanje postojanja [[Radio valovi|radioizvora]], najčešće izvora čiji su signali vrlo slabi i postizanje što veće rezolucije kod radio teleskopa je ograničeno. Zbog povećanja [[Kutni promjer|kutnog razlučivanja]] (rezolucije) i određivanja strukture vrlo slabih izvangalaktičkih radioizvora, [[astronom]]i su sredinom 1960-tih, po načelima [[optika|optičke]] interferometrije, konstruirali radio interferometre.
Konstrukcijom radiointerferometara, sustava od dva ili više radio teleskopa, duljina baze (udaljenost između [[Parabolična antena|antena]]) jednaka je efektivnom [[promjer]]u radio teleskopa. Na taj je način izbjegnuta gradnja velikih antena, a znatno je povećano kutno razlučivanje (rezolucija). U prvim su interferometrijskim mjerenjima (engl. ''Short Baseline Interferometry – SBI''), radiosignali primani prijamnicima s oscilatorom i preko kabela prenošeni u središnju korelacijsku stanicu.
== Primjena dugobazične interferometrije ==
|