Dragutin Hirc: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 3:
== Životopis ==
 
Dragutin Hirc rodio se je u Zagrebu 6. travnja 1853. Njegov je otac Franjo bio tapetar, a majka Ana, rođena Valenek, bila je domaćica. Djed Mirko Valenek imao je plemićku titulu i bio je fresko-slikar. U Zagrebu je završio osnovnu, srednju i Učiteljsku školu. Godine 1873. počeo je raditi kao učitelj u Lukovdolu kraj Severina na Kupi. Dvije godine poslije radio je kao učitelj na Građanskoj školi u Sisku, a 1877. preselio se u Bakar. Poslije je radio u Lepoglavi, Osijeku i Zagrebu. U Lepoglavi je radio kao kućni učitelj u kr. zemaljskoj kaznionici. Iz tog je životnoga iskustva nastala knjiga ''Slike iz kažnjeničkog života''. Zbog političkih prilika Hirc je 1891. izgubio državnu službu. Jedno je vrijeme radio kao perovođa ''Jubilarne gospodarske-šumarske izložbe'' na kojoj je s [[Ljudevit Vukotinović|Ljudevitom Vukotinovićem]] i Franom Kuraltom organizirao sve izložbene poslove. Uspjeh izložbe bio je velik, a Hirc je odlikovan velikom izložbenom kolajnom te je primio svjedodžbu priznanicu. Godine 1892. u Grazu je upisao studij zoologije koju je i diplomirao 1896. Nakon studija vraća se u Zagreb gdje se zaposlio u Botaničko-fiziološkom zavodu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1901. imenovan je pristavom (savjetnik) u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu]], a godine 1908. imenovan je glavnim učiteljem zagrebačke Muške učiteljske škole i botaničarom u Botaničko-fiziološkom zavodu. Na tom je mjestu ostao do mirovine, 1918. Sa suprugom Sofijom, rođ. Bival imao je 16-ero djece: Ivka, Terezija, Dragutin, [[Miroslav Hirtz|Miroslav]] (zoolog, ornitolog, pjesnik), Ljubica, Dragica, Danica , Božidar (učitelj), Milivoj, Josip i Josipa, August, Zornica, Cvietoslava, Branislava i Perunika.
 
==Botaničar i zoolog==
Redak 11:
==Planinar==
 
Bavio se i planinarenjem. O svojim je putovanjima vodio dnevnik ''Moji puti''. Bio je član Hrvatskoga planinarskog društva (1883.); 1898. pokrenuo je glasilo '[[Hrvatski planinar]]' koji je uređivao do 1903. Važno mjesto zauzima i u povijesti speleologije. U svojim je tekstovima prvi upotrijebio riječ ''špiljarstvo''. Istraživao je špilje, opisivao ih, evidentirao, a kada je mislio da riječima ne može dovoljno dobro izraziti ono što vidi, svoje bi suputnike zamolio da to nacrtaju. Tako većina njegovih značajnijih putopisnih djela ima crteže i kasnije fotografije. Njegovom je zaslugom objavljen prvi crtež unutrašnjosti jedne špilje u Hrvatskoj (izuzimajući uljenu sliku [[Modra špilja|Modre špilje]] Eugena von Ransonneta 1890., osvijetljenu danjim svjetlom). Slika je objavljena u knjizi ''Gorski kotar'' (Zagreb, 1898.) a prikazuje dvojicu istraživača u špilji Hajdovoj hiži u Gorskom kotaru. Sliku je naslikao akademski slikar Vaclav Anderle 14. svibnja 1885. koji je ilustrirao i većinu Hirčevih djela. Posebnost je te slike što su na njoj prvi put u Hrvatskoj prikazane sige i oprema kojom su se koristili tadašnji istraživači.
 
U njegovu je čast nekoliko biljnih i životinjskih vrsta nazvano njegovim imenom – ''Erigereon hircianus'', ''Amnicola Hircii'', ''Helix hircii'', ''Rosa hirciana'', ''Quercus hircii'', ''Campanula hirciana'' (Lj. Vukotinović posvećuje mu posljednje dvije biljke) te planinarska kuća na [[Bijele i Samarske stijene|Bijelim stijenama]].
Redak 21:
==Djela==
 
Od godine 1882. napisao je Hirc i objavio, osim knjiga, 1027 radnji: 74 iz pedagogije, 247 iz zemljopisa, 151 iz botanike, 116 iz zoologije, 191 iz planinarstva. 54 životopisa i nekrologa, 25 iz geologije i mineralogije, 53 iz gospodarstva, 63 književne kritike 63, 44 članka za mladež, 9 radova iz folklora. Osim svega toga Hirc je iza sebe ostavio veliku književnu ostavštinu, što dovršenih što fragmentarnih radova. „Jednu bi bibliografičnu monografiju trebalo napisati, da se iscrpe samo naslovi njegovih književnih radnja. Hirc je pisao u svim hrvatskim časopisima i novinama, u mnogim dnevnicima bijaše gotovo stalni feljtonista. Kao učenjak-prirodoslovac Hirc je pisao u svim našim časopisima.“<ref name="matica">{{Citiranje časopisa |url=http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/523/Kaptol-pogovor.pdf |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=20. travnja 2015. |archive-date=27. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150427111554/http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/523/Kaptol-pogovor.pdf |url-status=dead }}</ref>
 
Objavljena djela: Putopisi, Bakar 1878., Slike iz hrvatske cvjetane, Zagreb 1880., Hrvatsko primorje, Zagreb 1891. (pretisak Rijeka 1993. i 1996), Lijepa naša domovina, 1-2, Zagreb 1891-1893., Vodič kroz grad Zagreb, zagrebačku okolinu i jubilarnu izložbu, Zagreb 1891., Gorski kotar, Zagreb 1898. (pretisak Rijeka 1993. i 1996), Lika i Plitvička jezera, Zagreb 1900. (pretisak Rijeka 1996), Zemljopisni i narodnopisni opis kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (suautor), Zagreb 1900., Prirodni zemljopis Hrvatske (suautor), Zagreb 1905., Iz života i književnog rada, Zagreb 1916., Stari Zagreb –Gradec i Grič, 2008.