Dizel: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 13:
== Cetanski broj i cetanski indeks ==
 
U cilindar [[Dieselov motor|Dieselova motora]] zrak se usisava, komprimira, tlak i temperatura mu rastu, a malo prije [[GMT (mehanika)|GMT-a]] u taj se vrući zrak ubrizgava [[gorivo]] koje se odmah pali uslijedzbog visoke temperature zraka. Odatle proizlazi i osnovni zahtjev na goriva za Dieselove motore: ona se moraju upaliti lako i sa što manjim zakašnjenjem, odnosno moraju biti sklona samozapaljenju. Ta se sklonost iskazuje [[cetanski broj|cetanskim brojem]] koji se određuje ispitivanjem u laboratorijskom motoru po normiranoj metodi. Što je gorivo sklonije samozapaljenju, to mu je cetanski broj veći.
 
Drugi pokazatelj samozapaljenja je [[cetanski indeks]]. On se računa na temelju gustoće goriva i točaka na krivulju [[destilacija|destilacije]]. U usporedbi s izmjerenim cetanskim brojem, na cetanski indeks ne utječu dodaci za poboljšanje zapaljenja.
Redak 21:
Zbog utjecaja na svojstva dizelskog goriva zimi se, pri niskim temperaturama, dizelu dodaje veći udio [[kerozin]]a.
 
Pri niskim temperaturama u dizelskom gorivu dolazi do izlučivanja kristala [[parafin|parafina]]a uslijedzbog čega se začepe cijevi za dovod goriva i [[filter|filtri]]. Kod nepovoljna sastava goriva ova pojava nastupa već kod približno 0 °C ili čak i više. Zbog toga se u dizelska goriva za zimske uvjete u rafineriji dodaju dodaci koji poboljšavaju tečenje. Oni doduše ne sprečavaju u potpunosti nastanak kristala parafina, ali jako ograničavaju njihov rast. Takvi su kristalići toliko sitni da prolaze kroz [[pore]] u filtru. Drugi dodaci djeluju tako da kristaliće jednoliko raspršuju u gorivu da se ne gomilaju na jednom mjestu. Time se još snižava najniža temperatura kod koje gorivo još protječe kroz filtar.
 
U prodaji su i posebni dodaci koji smanjuju opasnost od izlučivanja [[parafin]]a. Ranije se za poboljšanje tečenja kod niskih temperatura dizelskom gorivu dodavao normalni [[benzin]] u omjeru od 30 % ili [[motorni petrolej]] u omjeru od 60 %. Kod današnjih goriva to više nije potrebno pa to proizvođači motora ne preporučuju.
Redak 27:
== Plamište ==
 
Plamište je temperatura kod koje goriva tekućina ispušta u okolni zrak upravo toliko [[para]] da iznad tekućine nastaje goriva smjesa koja se može upaliti stranim izvorom zapaljenja. Da bi se osigurala dovoljna sigurnost kod transporta i skladištenje, dizelsko gorivo mora odgovarati zahtjevima opasnosti razreda A III (plamište iznad 55 °C). Dodatkom [[benzin|benzina]]a od niti 3 % plamište se smanjuje toliko da pada na razinu sobne temperature.
 
Dizel detonira znatno slabije od benzina jer je poput ulja, teži je i manje isparava.
Redak 33:
== Viskoznost ==
 
Premala viskoznost dovodi do propuštanja u pumpi za ubrizgavanje i zbog toga do smanjenja [[snaga|snage]]. Prevelika [[viskoznost]] pak pogoršava raspršivanje goriva i time pogoršava izgaranje. Zbog toga viskoznost treba biti u što je moguće užim granicama.
 
== Mazivost ==
Redak 41:
== Sadržaj sumpora ==
 
Sadržaj sumpora u dizelskom gorivu ovisi o kvaliteti sirove [[nafta|nafte]] i o kvaliteti rafinerijskog postupka. [[Sumpor]] iz goriva izgara u SO<sub>2</sub> koji otapanjem u vodi u zraku stvara [[kiselina|kiselinu]]. U ispušnim plinovima motora sumpor povećava emisiju čestica, emisiju CH, NO<sub>x</sub> i CO te dovodi do bržeg zapunjenja [[katalizator|katalizatora]]a. Za buduće uređaje za pročišćavanje ispušnih plinova (Euro 5) sadržaj sumpora u gorivu će morati biti manji od 10 ppm (mg/kg).
 
== Aditivi ==