Demetrije I. Poliorket: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 1:
{{dodaj infookvir|monarh}}
[[Datoteka:DemetriosPolyorchetes.jpg|mini|Demetrije I. Poliorket]]
'''Demetrije I. Poliorket''' ([[336. pr. Kr.]]–[[283. pr. Kr.]]), [[Antička Makedonija|makedonski]] kralj, vladao [[294. pr. Kr.]]–[[288. pr. Kr.]]. Sin [[Antigon I. Monoftalmos|Antigona I. Monoftalmosa]], član dinastije [[Antigonidi]].
 
Demetrije je aktivno sudjelovao u svim ratovima svoga oca za bivše carstvo [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], protiv [[Ptolemej I. Soter|Ptolemeja]], [[Seleuk I. Nikator|Seleuka]] i [[Lizimah]]a. Godine [[312. pr. Kr.]] poražen je u [[bitka kod Gaze|bitci kod Gaze]] od Ptolemeja. Time je izgubljen velik dio Sirije. Ubrzo zatim je uzvratio pobjedom nad Ptolemejem kod mjesta Mysa. Zatim je neuspješno pokušao od Seleuka preoteti [[Babilon]]. Godine [[311. pr. Kr.]] dogovoren je mir. Tim sporazumom Antigon se trenutno zadovoljio posjedima u Aziji. Rat je, međutim, nastavljen već [[310. pr. Kr.]]
Redak 7:
Godine [[307. pr. Kr.]] oslobodio je [[Atena (grad)|Atenu]] od [[Kasandar]]ove blokade. Atenjani su ga trijumfalno dočekali na ulazu u grad, a u Ateni je uspostavljeno demokratsko uređenje. Zatim je porazio Ptolemejevu flotu u velikoj pomorskoj [[Bitka kod Salamine na Cipru (306. pr. Kr.)|bitci kod Salamine]], [[306. pr. Kr.]], kod Cipra. [[Cipar]] je nakon toga zauzet bez većeg otpora. Na Cipru Antigon i Demetrije su se proglasili kraljevima i nasljednicima čitavog Aleksandrovog carstva. Međutim, velika invazija na [[Egipat]] protiv Ptolemeja, koja je uključivala 88.000 vojnika i veliku mornaricu završila je zbog velikog nevremena neuspjehom. Demetrije se sljedeće prebacio na otok [[Rod (otok)|Rhodos]] koji je stavio pod opsadu jer ga stanovnici nisu pomogli u ratu s Ptolemejem. [[Opsada Rhodosa]] trajala je više od godinu dana. Završila je sporazumom. Tu je Demetrije dobio nadimak '''Poliorket''' (''Opsjedač gradova''). Vrativši se u Grčku, ponovo je oslobodio Atenu Kasandarove blokade i grad ga opet slavi kao osloboditelja. Godine [[302. pr. Kr.]] Demetrije je krenuo s vojskom od 57.500 ljudi protiv Kasandra, tada kralja Makedonije. U međuvremenu su Lizimah i Seleuk istovremeno napali Antigona u Aziji pa se Demetrije priključuje Antigonu. U velikoj [[bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]], [[301. pr. Kr.]], Antigon i Demetrije su poraženi od Lizimaha i Seleuka. Antigon je u bitci poginuo, a Demetrije se spasio bijegom. Veliko Antigonovo carstvo u Aziji podijelili su Lizimah, Seleuk i Ptolemej.
 
Demetrije je zadržao neke posjede u Grčkoj, otoke i jaku mornaricu te nastavio osvajanja. Godine [[298. pr. Kr.]] sklopio je sporazum sa Seleukom i dao je svoju kćer [[Stratonika|Stratoniku]] za ženu. Atenu, koja mu je zatvorila vrata, stavio je pod blokadu. Porazio je i [[Arhidam IV.|Arhidama IV.]], kralja [[Sparta|Sparte]], u [[bitka kod Mantineje|bitci kod Mantineje]] [[294. pr. Kr.]].
 
Nakon što je ubio Aleksandra, Kasandarovog sina, postaje makedonski kralj. U međuvremenu je osvojio, između ostalog, Atenu i Tebu i tamo postavio svoje garnizone. Demetrije je, sagradivši flotu od 500 galija i s vojskom (navodno) od 98.000 pješaka i 12.000 konjanika, planirao vojni pohod u Aziju. Tada se protiv njega udružuju Lizimah, Seleuk, Ptolemej i [[Pir (epirski kralj)|Pir]]. Zbog stalnog ratovanja vojska se počela buniti pa su Lizimah i Pir [[288. pr. Kr.]] osvojili i podijelili [[Antička Makedonija|Makedoniju]]. Demetrije je pokušao krenuti u Aziju protiv Lizimaha, ali se predao Seleuku [[285. pr. Kr.]] Umro je u zatočeništvu dvije godine poslije. Nakon njegove smrti u borbe za makedonsku krunu upustio se njegov sin [[Antigon II. Gonata]].