Inačica od 21. studenoga 2021. u 19:45 uredi Neptune, the Mystic (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, Ophoditelji, Administratori 30.623 edits m Neptune, the Mystic je zaštitio "Dama": učestalo vandaliziranje ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 17:45, 21. studenoga 2022. (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 17:45, 21. studenoga 2022. (UTC))) ← Starija izmjena		Inačica od 2. siječnja 2022. u 17:30 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 207.165 edits RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 10: \|vještine = strategija, taktika }} '''Dama''' je apstraktna misaona [[igra na ploči]] za 2 igrača. Njeno mjesto u povijesti odlično je ocrtao matematičar i višestruki svjetski prvak u [[šah~~\|šahu~~]]u [[Emanuel Lasker]] (1868. – 1941.) od kojeg potječe ona poznata misao: ''"Dama je mati [[šah~~\|šaha~~]]a i to dostojna mati"''. Pobjeda u igri ne ovisi o sreći, jer u njoj nema slučajnih događaja. [[Poljska\|Poljski]] pjesnik [[Adam Mickiewicz]] u svojoj poemi ''[[Warcaby]]'' (1819.) kaže: ''"Kome je um oštriji, kome je duh sposobniji maštati, tom će dama više zadovoljstva pružiti."'' Redak 17: Igra dama spada među najstarije misaone igre na ploči. Prve tragove o igri nalazimo još u trećem tisućljeću pr. Kr. u [[drevni Egipat\|starom Egiptu]]. Razvojem trgovačkih i kulturnih veza (a često i kroz ratove) dama je prenijeta u [[Europa\|Europu]], a zatim i na ostale kontinente. O postojanju dame kod [[stara Grčka \|starih Grka]] i [[Rimsko kraljevstvo\|Rimljana]] doznajemo iz [[Homer]]ove ''"[[Odiseja\|Odiseje]]"'', te različitih spisa [[Herodot]]a, [[Publije Ovidije Nazon\|Ovidija]], [[Seneka mlađi\|Seneke]], Seleniusa Basusa i drugih. Njemački egiptolog Heinrich Brugsch (1827.- – 1894. g) tvrdi u svojoj knjizi "Egipatski zagrobni život" da je igra dama starija i od samog [[Egipat\|Egipta]], jer su, po predaji, damu igrali egipatski bogovi, kao i stanovnici carstva mrtvih. [[Platon]] u svojim spisima prenosi mit o egipatskom bogu Thaot u koji je igrao damu na ulog s boginjom [[Selena\|Lunom]] i od nje zaradio sedamdeseti dio svakog dana, pa je iz tog i zaključak o nastanku dodatnih pet dana u godini. U epohi [[Feudalizam\|feudalizma]] postojalo je 7 vrlina viteškog odgoja: jahanje, plivanje, bacanje koplja, mačevanje, lov, igranje dame i skladanje stihova u čast vladara i odabranice srca. Nije stoga ni čudno da [[Cervantes]] (1547. -– 1616.) u svom ''"[[Don Quijote]]u"'' spominje izvjesnog Don Gaiferosa, koji u žaru igre za damovnicom ("damovnica" = ploča za igru dame) zaboravlja na odabranicu srca: :''Jugando esta a les tabla Don Gaiferos'' :''Que ya de Melisandra esta olvidado.'' Redak 29: Tijekom vremena mnogi narodi stvorili su svoj vlastiti oblik igre, tako da razlikujemo: talijansku, tursku, englesku, kanadsku, starofrancusku, frislandsku, cejlonsku, rusku, češku, poljsku... damu. Osim nekih pravila te se igre razlikuju po broju figura u početnoj postavi i ploči na kojoj se igra. U [[Kanada\|Kanadi]], [[Šri Lanka\|Šri Lanki]], [[Malezija\|Maleziji]] igraju na ploči od 144 polja, u [[Španjolska\|Španjolskoj]] od 46, a u većini ostalih zemalja na ploči od 64 polja. Upravo šarolikost igre dama bila je glavna smetnja njenom bržem razvoju i popularnosti kakvu je na primjer imao [[šah]]. Tek negdje u 17.- – 18. stoljeću nastala je dama na ploči od 100 polja - "stopoljka", koja je ubrzo zbog svojih novih kvaliteta postala međunarodna igra. Nova igra s pravom se svrstala u red najboljih misaonih igara na ploči, uz bok sas planetarno popularnim [[šah]]om i kineskom igrom [[Go (igra)\|go]]. Po broju registriranih igrača dama je vjerojatno druga igra, iako po broju ljudi koji je igraju ne zaostaje ni za šahom, naročito u [[Afrika\|Africi]], [[Amerika\|Americi]] i u zemljama bivšeg [[SSSR]]. Svoju popularnost igra dama može prije svega zahvaliti izuzetno jednostavnim pravilima, te izuzetno bogatim strateško/taktičkim mogućnostima. Redak 47: === Notacija === U stopoljki se za zapisivanje partije i/ili pozicije koriste [[broj]]ke , a prvi ih je predložio Francuz Manoury u svom djelu "Essai sur le Jeu de Dames" (1770). Svako polje ima svoj broj od 1 do 50. U početnom položaju crne figure se nalaze na poljima od 1 do 20, a bijele na poljima od 31 do 50. Potezi se zapisuju tako da se označi polje s kojeg se figura pomiče (početno polje) i polje na kojem se zaustavlja (završno polje). Kod običnog poteza bez uzimanja (tzv. tihog poteza) između početnog i završnog polja stavlja se povlaka ( - ). Primjer: '''1.32-28''', što znači da je bijeli u prvom potezu odigrao figurom s polja 32 na polje 28. Isti taj potez pogledajte na [[dijagram]]u: Redak 60: Svrha je igre osvojiti sve protivnikove figure ili mu onemogućiti sljedeći potez (tzv. blokada). Ako ni jedna strana ne može pobijediti, partija završava nerješeno (remijem). Obična figura kod tihog poteza može se pomicati po jedno polje ukoso-naprijed, ~~ukoliko~~ako je to susjedno polje po [[dijagonala\|dijagonali]] slobodno. Tako bijeli u početnom položaju može odigrati jedan od sljedećih devet poteza: 31-26; 31-27; 32-27; 32-28; 33-28; 33-29; 34-29; 34-30 ili 35-30. Kad figura dođe do protivničke, iza koje je po dijagonali slobodno polje, onda ova može i mora preskočiti protivničku figuru i uzeti je s ploče (npr. 1.32-28 19-23 2.28:19 13:24 ili 14:23 itd.). U jednom potezu figura može i mora uzeti onoliko protivničkih figura, koliko ih joj stoji na putu, no uvijek iza svake protivničke figure mora biti slobodno polje. Figure se mogu uzimati i prema naprijed i prema natrag, te pri skakanju prelaziti iz jedne dijagonale u drugu. Redak 101: godina / ime prvaka i zemlja / zemlja i grad - mjesto igranja : * 2011 A. Georgiev , [[Rusija]] / [[Nizozemska]] - Emmeloord - Urk * 2009 A. Švarcman , [[Rusija]] / [[Nizozemska]] - [[Enschede]]-Hengelo-Vriezenv * 2007 A. Švarcman , [[Rusija]] / [[Nizozemska]] - Hardenberg * 2006 A. Georgiev, [[Rusija]] * 2005 A. Čižov, [[Rusija]] / [[Nizozemska]] - [[Amsterdam]] Redak 109: * 2003 A. Georgiev, [[Rusija]] / [[Nizozemska]] - Zwartsluis * 2002 A. Georgiev, [[Rusija]] / [[Rusija]] - [[Iževsk]] * 2000 A. Čižov , [[Rusija]] / [[Rusija]] - [[Moskva]] * 1998 A. Švarcman , [[Rusija]] / [[Rusija]] - [[Iževsk]] * 1996 A. Čižov, [[Rusija]] / [[Obala Slonovače]] - [[Abidjan ]] * 1995 A. Čižov, [[Rusija]] / [[Rusija]] - [[Jakutsk]] * 1994 G. Valneris, [[Latvija]] / [[Nizozemska]] - [[Den Haag]] * 1993 A. Čižov , [[Rusija]] / [[Rusija]]/[[Estonija]]/[[Nizozemska]] - [[Iževsk]] / [[Tallinn]] /--- * 1992 A. Čižov, [[Rusija]] / [[Francuska]] - Toulon * 1991 A. Čižov , [[Rusija]] / [[Estonija]] - [[Tallinn]] * 1990 A. Čižov, [[Rusija]] / [[Nizozemska]] - [[Groningen]] * 1989 A. Čižov, [[Rusija]] / [[Nizozemska]] - Amersfoort Redak 168: == Izvor == * Miljenko Lepšić , ''Dama - kraljica igara'' . Sportska tribina, Zagreb , 1982. * Miljenko Lepšić & Josip Ilić-Dreven , ''Društvene igre'' . Sportska tribina , Zagreb , 1981. {{izvori}}

Dama: razlika između inačica