Collegium Illyrico-Hungaricum: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →top: pravopis |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 4:
==Osnivač kolegija==
[[Pavao Zondi]] se rodio u [[Bačka|Bačkom]] mjestu [[Sonta|Sonti]]. Radi sukoba između [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] i [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]] odlazi u Rim. u Rimu je bio član bratovštine Svetog Duha u gdje je upisan 17. lipnja 1519. kao kanonik i kantor bačkog kaptola.
1533. boravi na dvoru
11. veljače 1536. postaje [[Risanska biskupija|Risanskim biskupom]] i kao takav sufraganom zagrebačkog biskupa.
U kolovozu 1553. postaje veliki prepozit metropolitanskog kaptola ostrogonskog koji je tada stolovao u [[Trnava (Slovačka)|Trnavi]] (10. kolovoza 1543. osvojili su turci [[Ostrogon]] te se kaptol premjestio u Trnavu). Radi prebendi kojima je upravljao mogao je i osnovati zavod.
Redak 14:
Djelovanje je bilo uređeno statutom, a polovica pitomaca moralo je biti iz Hrvatske a druga polovica iz Mađarske. Pitomci su trebali biti stariji od 25. godina te imati završenu školu. Pitomci su mogli biti klerici ili laici, neki su plaćali smještaj (convictores), a drugi su boravili besplatno (alumni). U zavodu je pitomac mogao biti 7 godina te studirati, teologiju, pravo ili medicinu do postignutog doktorata. Po dolasku u kolegij polagali su prisegu pred rektorom, te ispit iz latinskog jezika. Jedan od kanonika iz Zagreba je morao biti rektor zavoda. Prvi rektor bio je Stjepan Zelc-Leporinus. U početak je zavod imao četiri pitomca poslije i do osam.
==Razvoj kolegija==
Tijekom djelovanja kolegi je primao razne darove od svojih bivših pitomaca. Tako je [[Juraj II. Drašković|Juraj II. Drašković]], biskup iz [[Jura|Jure]] (Győra) 1650. ostavio 10 000 dukata zavodu. Od te sume izgrađena je nova zgrada kolegija koju su projektirali
==Život pitomaca==
| |||