Inačica od 4. siječnja 2018. u 14:00 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.875 edits m slika + tlocrt ← Starija izmjena		Inačica od 2. siječnja 2022. u 19:03 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.601 edit m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 8: Cesargrad (Kayersperg), na istaknutom hrptu Cesarske gore, spominje se prvi puta 1399. i to u darovnici kralja [[Žigmund Luksemburški\|Sigismunda]], kojom pak poklanja Cesargrad grofu [[Herman_II._Celjski\|Hermanu Celjskom]]. Kako posljednji iz roda Celjskih pogiba u Beogradu 1456. Cesargrad dolazi pod upravu kraljevske krune. Kralj [[Matijaš Korvin\|Matija Korvin]] 1463. poklanja Risvicu, Tuhelj, Kraljevec na Sutli, Klanjec i Cesargrad [[Andrija Baumkircher\|Andriji Baumkircheru]]. Njegov sin Juraj nije imao nasljednika pa sve imanje oporučno ostavlja sestri ( udanoj za grofa Andriju Stubenberga) i prijatelju, nadbiskupu ostrogonskom i kasnije kardinalu [[Toma_Bakač\|Tomi Bakaču]]. U nastaloj parnici nadbiskup Toma Bakač uspio je obraniti vlasništvo nad Cesargradom. Ovaj pak sva svoja imanja u Mađarskoj i Hrvatskoj ostavlja svom nećaku [[Erdődy\|Petru I Erdödyju]]. Redak 14: Ta je vlastelinska obitelj bila i posljednji vlasnik utvrde Cesargrad, koju napušta sredinom 17. stoljeća, te se seli u novoizgrađene [[Novi_Dvori_Klanječki\|Nove Dvore Cesargradske]]. Dana [[29. siječnja]] 1573. godine Cesargrad stradava u [[Seljačka buna\|Seljačkoj buni]] kada je opljačkan i zapaljen. Erdodyi ga dijelom obnavljaju, no izgradnjom Novih Dvora Klanječkih (gradi ih ban [[Toma_Erdődy\|Toma Bakač Erdody]] 1603.) obitelj Erdody se polako preseljava u novi dvorac, a utvrda Cesargrad se prepušta polakom propadanju. == Struktura građevine == Srednjovjekovnu strukturu grada čine polukružna kamena građevina koja je imala stambenu funkciju, opasana sistemom zidina, i branič kula. Utvrda je proširivana i nadograđivana u nekoliko faza. Redak 20: == Danas == [[Slika:Grad Cesargrad V. 2013.JPG\|minijatura\|desno\|220px\|Ostatci Cesargrada]] Na početku uspona prema ruševinama Cesargrada stoji ploča sas tekstom: <i>Klanjec se nalazio na strateški važnom mjestu tijekom Seljačke bune 1573. g. posebno imajući u vidu predviđene akcije i pohode na susjedna slovenska vlastelinstva. U Klanjcu je bila smještena i tridesetnička postaja, a spominje se da su u posvemašnjem metežu seljaci razorili i kuriju u Klanjcu, tamošnju crkvu te neke župne dvorove i kapele. Uspješno zauzimanje utvrde Cesargrad okupilo je brojne pobunjenike i veliku vojsku koja se potom zaputila preko rijeke Sutle. Prve vijesti o buni dao je Stjepan Gregorijanec 1. veljače 1573. g. On je izvijesto da su se "svi podložnici sa susedgradskog, cesargradskog, bizeljskog, dijelom brežičkog i drugih vlastelinstava podigli na bunu prošlog četvrtka". Nakon Bune u kojoj je bila teško oštećena, utvrda Cesargrad više nije pružala dovoljno udobnosti svojim vlasnicima, te je Ban Toma Erdody odlučio izgraditi novu obiteljsku rezidenciju južno od Klanjca. Izgradnja Novih dvora Klanječkih završena je 1603. godine.</i>

Cesargrad: razlika između inačica