Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija): razlika između inačica

Posavski dio [[Slavonija|Slavonije]] [[Osmansko Carstvo|Turci]] osvajaju [[1536.|1536]]. godine, a ovo je područje pripadalo [[Srijem|Srijemskom]]skom [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaku]], [[kadiluk]]u [[Nijemci_(općina)|Nijemci]] i [[Nahija|nahiji]] Posavina. Područje današnjih Bošnjaka sastojalo se od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko [[1570.|1570]]. izgledala ovako:

* '''Salanik''', '''Islaniçi''' (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća, kućedomaćini: Antol Vukmir, D'ura - doselaç (''doseljenik''), D'ura Dorit'(Dorić), Nikola Ivko, Mihal Iştfan, Petar Mate, Matiyaş Vuk, Tomaş Klarit' (Klarić) , bive (udovica)- Kata.

Najviše je [[porez]]a i ''ušura'' <ref>[http://www.hrleksikon.info/definicija/usur.html ušur], www.hrleksikon.info</ref> plaćano je od pšenice, prosa, košnica, ovaca i svinja, a stanovnici Slanić sela <ref>[https://archives.hungaricana.hu/en/charters/view/204489/?pg=0&bbox=5074%2C-2552%2C5757%2C-2163]</ref> imali su i 4 [[vodenice]] na rijeci Savi. Selo [[Županja|Županje Blato]] (''Jupaniye Blata'') u isto vrijeme ima 23 kuće, ali nema zabilježenih vodenica, pa je pretpostavka da je Županje Blato bilo nešto dalje od Save.

Važan datum za općinu je 22. svibnja [[1897.]] kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1897.|izbore za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor]].,<ref>[http://www.zupanjac.net/1/index.php/vijesti/zanimljivosti/2886-na-danasnji-dan-22-5-1897-krvavi-bosnjacki-izbori Na današnji dan 22.5.1897. „Krvavi bošnjački izbori“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203075538/http://www.zupanjac.net/1/index.php/vijesti/zanimljivosti/2886-na-danasnji-dan-22-5-1897-krvavi-bosnjacki-izbori |date=3. prosinca 2013. }}, www.zupanjac.net, objavljeno 22. svibnja 2013.</ref>, a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva [[Krvavi izbori u Bošnjacima 1897.|Krvavi bošnjački izbori]].<ref>[http://www.bosnjaci.hr/content/view/183/1/ Dan općine Bošnjaci - Prikaz "Krvavi izbori u Bošnjacima 1897."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131211224951/http://www.bosnjaci.hr/content/view/183/1/ |date=11. prosinca 2013. }}, www.bosnjaci.hr, objavljeno 20. svibnja 2012.</ref>.

Od [[1945.|1945]]. do [[1963.|1963]]. događala su se [[ukazanja Majke Božje i svetaca u Bošnjacima|ukazanja]] [[Marija (majka Isusova)|Majke Božje]] i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama [[Vinko Juzbašić]], te svećenik Srijemske biskupije [[Petar Šokčević]] u knjizi ''Zapisi iz olovnih vremena'', u poglavlju ''Ukazanja u Bošnjacima 1945.- – 1963.''. Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=169700 IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića], www.ika.hr, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref>

;Broj stanovnika naselja Bošnjaci prema popisima stanovništva <ref>http://www.dzs.hr/</ref>

Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada ''oboraka'' i ženskih ručnih radova, osobito ''šlinge'' .<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=qSY8x-PKY7M šlinge], www.youtube.com</ref>. To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: ''Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju!''

Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz [[Spačva|Spačvanski]]nski bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i Šumarski muzej.<ref>[https://www.hrsume.hr/index.php/hr/turizam/2015-06-03-09-39-29/sumarski-muzej-bosnjaci Šumarski muzej Bošnjaci], www.hrsume.hr</ref>

Vjerovi (Virovi) su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke [[Sava|Save]], kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja.

Danas, kada zbog izgradnje [[Nasip|nasipanasip]]a ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike [[Močvara|močvare]], i [[Jezero|riječnog jezera]], te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje [[Gljive|gljiva]].

Za vrijeme velikih padalina u proljeće i u jesen, vodostaj im se znatno podigne i tada Virovi uspostavljaju prirodnu protočnu vezu s rijekom [[Spačva|Spačvom]], a preko nje s [[Bosut|Bosutom]]om i Savom, ponašajući se kao sporotekuća [[Potok|rječica]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.otok.hr/grad_otok.php?id_kat=23 |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804012900/http://www.otok.hr/grad_otok.php?id_kat=23 |archive-date=4. kolovoza 2017. |access-date=3. kolovoza 2017. }}</ref>

Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju [[podzemne vode]], koje se kreću na dubini 1,75 - 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena [[Izvor|izvorištaizvor]]išta - vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj [[Vegetacija Hrvatske|vegetaciji]], u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: [[šaran]], [[linjak]], [[štuka]], [[som]], karas, sunčani karas, [[Bjelica (riba)|bjelica]], [[grgeč]] - bandar - bulješ - okan ili ostriž, [[deverika]], žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se [[bijela roda]], [[crna roda]], [[Mala bijela čaplja|bijela čaplja]], crna liska, [[siva čaplja]], [[divlja patka]], [[Bukoč|orao ribič]], golub grivnjaš te [[orao štekavac]] - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi [[Vidre|vidra]], a na pojilo dolazi [[lisica]], [[divlja svinja]], [[srna]] i [[Obični jelen|jelen]]. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u [[Park prirode Kopački rit|Kopačevu]].

Zadnje ukazanje je bilo na blagdan [[Velika Gospa|Velike Gospe]] 1963. , a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan [[Milosrdne sestre svetoga Križa|Milosrdnih sestara sv. Križa]] u [[Đakovo]], uzevši redovničko ime Bernardica.<ref>Vinko Juzbašić, ''Draga Gospa Bošnjačka, ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.'', Vinkovci, 1998.</ref>

* [[Šumarski muzej]] <ref>[http://hvm.mdc.hr/sumarski-muzej-bosnjaci,600%3ABOS/hr/info/ Šumarski muzej Bošnjaci], mdc.hr</ref>

* Spomen-križ, podignut 2021. godine u znak sjećanja na 105 poginulih i nestalih Bošnjačana u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], 569 poginulih i nestalih Bošnjačana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i 14 poginulih i nestalih mještana u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] <ref>[https://www.glas-slavonije.hr/463567/4/Otkriven-Spomen-kriz-i-otvorena-Slavonska-kuca ''Otkriven Spomen-križ i otvorena Slavonska kuća''], www.glas-slavonije.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.</ref>

* Centar za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja "Slavonska kuća" (2021.) <ref>[https://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/izgradnja_centra_za_promociju_poljoprivrede_i_ruralnog_razvoja_Slavonska_kuca_2020.pdf ''Izgradnja centra za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja „Slavonska kuća“'']<, www.bosnjaci.hr</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/u-bosnjacima-otvorena-slavonska-kuca-1490900 ''U Bošnjacima otvorena Slavonska kuća''], www.vecernji.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.</ref>

* Osnovna škola fra Bernardina Tome Leakovića <ref>[http://os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr/ OŠ "fra Bernardina Tome Leakovića"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728221619/http://os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr/ |date=28. srpnja 2017. }}, os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr</ref>

* Kulturno-umjetničko društvo Branimir <ref>[http://www.glas-slavonije.hr/252250/9/Sto-godina-KUD-a-Branimir Sto godina KUD-a Branimir], www.glas-slavonije.hr</ref>

* Ženski vokalni ansambl Nene <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.etnoportal.com/ZVA-Nene/ |title=ŽVA Nene |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20170813211337/http://www.etnoportal.com/ZVA-Nene/ |archive-date=13. kolovoza 2017. |access-date=30. srpnja 2017. }}</ref>

* Muška pjevačka skupina Baće <ref>[http://www.glas-slavonije.hr/252218/4/Muska-pjevacka-skupina-Bace-iz-Bosnjaka-proslavila-40-godina-uspjesnog-rada MPS Baće]</ref>

* ''[[K nebu leti, pjesmo moja]]'', godišnja smotra pučkih marijanskih pjesama u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u organizaciji mjesnog Kulturno-umjetničkog društva "Branimir" <ref>[https://ika.hkm.hr/najave/13-smotra-puckih-marijanskih-pjesama-k-nebu-leti-pjesmo-moja/ ''13. smotra pučkih marijanskih pjesama „K nebu leti, pjesmo moja“ ''], IKA. Hrvatska katolička mreža. Najava za 6. rujna 2020., pristupljeno 8. rujna 2020.</ref>

* [[Vanja Drach|Vanja Drach]] (1932. -– 2009.), glumac

* [[Nada Subotić|Nada Subotić]] (1931. -– 2016.), glumica

* [[Sonja Kovačić-Tajčević]] (1894. -– 1968.), slikarica <ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33534 www.enciklopedija.hr Kovačić-Tajčević, Sonja], pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref>

* Josip Mišić, nogometaš <ref>[[:en:Josip_Mišić_(footballer,_born_1994)|Josip Mišić]]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nk-rijeka.hr/player/josip-misic/ |title=Josip Mišić |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20170726183543/http://www.nk-rijeka.hr/player/josip-misic/ |archive-date=26. srpnja 2017. |access-date=25. srpnja 2017. }}</ref>

* Josip Babogredac (1907. -– 1989.), učitelj i slikar <ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53469 Babogredac, Josip], enciklopedija.lzmk</ref>

* Mislav Lešić, slikar <ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/mislav-lesic-kumica-je-moja-baka-koja-nikad-nije-bila-u-zagrebu-1259078 ''Mislav Lešić: Kumica je moja baka koja nikad nije bila u Zagrebu''], www.vecernji.hr</ref>

* Martin Lešić <ref>[https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/154057899 "Put do stana"]</ref>

* Nera Lešić, model <ref>[http://www.index.hr/black/clanak/otkrivamo-nepoznate-hrvatske-ljepotice-nera-lesic/864193.aspx Nera Lešić]</ref>

* [[Mato Babogredac]] (1875. -– 1950.), političar <ref>[http://www.wikiwand.com/hr/Izbori_za_Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski_sabor_1911. Mato Babogredac (1875. - 1950.); političar]</ref>

* Zdenko Ilić, svećenik [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]], sudac i branitelj veze <ref>[http://www.djkbf.unios.hr/hr/prof-zdenko-ilic Dr.sc. Zdenko Ilić]</ref>

* [[Antun Jovanovac (svećenik)|Antun Jovanovac]], svećenik i pjesnik <ref name="preminuo">[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=104449 IKA] ''Preminuo vlč. Antun Jovanovac'', Vijest IKA V - 104449/7 , 14. srpnja 2008.</ref>

* Vinko Juzbašić, publicist, zavičajni povjesničar <ref>Napisao je knjige: ''Draga Gospa Bošnjačka - ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.'', Vinkovci, 1998., ''"Bošnjački zeleni" - monografija NK "Zrinski" Bošnjaci'' i ''"Vatru gasi, brata spasi" - stoljeće bošnjačkog vatrogastva''.</ref>

* [[Bernardin Leaković|Bernardin (Toma) Leaković]] (1741. -– 1815.), [[fratar]] i književnik (''Nauk od poglavitih stvarih kerstjansko-katolichanskih'') <ref>[http://www.djos.hr/index.php/vijesti/2031-znanstveni-skup-o-200-obljetnici-smrti-fra-bernardina-tome-leakovica '''Bernardin (Toma) Leaković''']</ref>

* Antun Lešić Tunja, učitelj, pisac i glazbenik (''Oskrnavljeni raj'', ''Let plavog konjogriza'', ''Vremena iskrivljenih ogledala'') <ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133001174 Antun Lešić Tunja]</ref>

* [[Ilija Lešić - Bartolov]] (1915.- – 1985.), književnik i publicist (''Hajduk Ilijica i druge pripovijetke'', ''Marika''; ''Vesela je Šokadija'') <ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/133104573 Vesela je Šokadija]</ref><ref>[http://www.glas-slavonije.hr/275354/4/Spomen-ploca-Iliji-Lesicu-Bartolovu Ilija Lešić - Bartolov]</ref>

* Luka Lešić (1898. -– 1945.), političar

* Damir Matanović, znanstvenik i sveučilišni profesor u Osijeku <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://wt.foozos.hr/odsjek-za-cjelozivotno-obrazovanje/damir-matanovic |title=Damir Matanović |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20170728205508/http://wt.foozos.hr/odsjek-za-cjelozivotno-obrazovanje/damir-matanovic |archive-date=28. srpnja 2017. |access-date=28. srpnja 2017. }}</ref>

* Matija Pavličić (1885. – 1904.) <ref>[http://www.veritas.hr/arhiv/ver2005/ver04_05/upoznaj.htm Matija Pavličić]</ref>

* Josip Šarčević (1949. -– 2009.), profesor vinkovačke gimnazije

* Franjo Šumanovac, geolog <ref>[https://rudar.rgn.hr/~fsuman/ Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac, dipl. ing. geol.]</ref>

{{Izvoriizvori|230em}}