Blackfoot: razlika između inačica

'''Crne Stope''' (Blackfoot; pl. Blackfeet; Siksika) su [[konfederacija]] Algonquianskih plemena u 19. stoljeću nastanjenih između [[North Saskatchewana]] u Kanadi i [[Missouri]]ja u Montani. Sami sebe nazivaju Siksika (Crna Stopa). Plemena su danas nastanjena na rezervatu Blackfoot u Sjedinjenim Državama i rezervama /reserve/ Blackfoot, Blood i Piegan u [[Kanada|Kanadi]] ([[Alberta]]). Godine [[1780.]], po Mooneyevoj procjeni moglo ih je biti oko 15,000. Savez je obuhvaćao plemena [[Kainah]] (Blood), [[Siksika]] ili Sihasapa i [[Piegan]] ili Peigan.

Blackfoot Indijanci, kod nas često pogrješnopogrešno nazivani Crne Noge, što je posljedica lošeg prijevoda, sami sebe nazivaju Siksika, ''ali i to je'' vjerojatnije prijevod imena Si-ha'-sa-pa, koji su im dali [[Yankton]] [[Sioux]] Indijanci. Naziv je dan zbog crne boje njihovih mokasina kakve su, barem prema imenu, nekada nosili. Sami sebe oni su nekada nazivali i Ah-hi'-ta-pe u značenju 'blood people', ovaj naziv danas nosi pleme Kainah ili Blood, a dan im je zbog crvene boje koju su ovi Indijanci u visini ustiju bojali od uha do uha. Crna boja koja se odnosi na njihovu obuću najčešća je. Tako su ih Indijanmci [[Hidatsa]] nazivali ''I tsi sí pi sa'' (black feet), a i Crow naziv ''Ish-te-pit'-e'' ima zasigurno isto značenje. Kod [[Flathead]]a ime ''Skuäísheni'' isto označava 'crne stope', ''Stxuaíxn'' kod [[Okanagan]] Indijanaca znači 'black' a ''Tońkońko'', kod [[Kiowa]] označava 'black legs', ovaj naziv sigurno nije hrvatski prijevod imena jer je nepoznat u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pogotovo po [[šund|šund-literaturi]]. Indijanci [[Kalispel]] zvali su ih ''S'chkoé'', ili ''S'chkoeishin'' (nastalo od koŕi) ima značenje 'crnog'. Kod [[Arapaho]] Indijanaca, njihovih srodnika postojao je naziv ''Ka-wi-'na-han'' koji označava 'black people'. Svi ovi nazivi porijeklom su od plemena koja su bila u kontaktu s Crnim Stopama i označavaju ih kao narod koji je nosio crne mokasine. Crne Stope su bili snažno i borbeno pleme pa su im dana i imena koja su sukladno kontaktu. Kod [[Cree]] Indijanaca označavani su imenom "stranger" ili "enemy" (odnosno ''Ayatchiyiniw''), stranac kod ovih ljudi uvijek je potencijalna opasnost. Ovi Indijanci bili su lutalice i uvijek u potrazi za nečim, da bi se došlo do 'nečega' u većini slučajeva treba posegnuti za oružjem. Tako na primjer, Kootenay Indijanci kada su počeli loviti bizone, dolazili su na preriju koju su Blackfooti smatrali svojim lovištem i branili su ga od pridošlica. Kootenayi su ih prozvali tada imenom ''Saha'ntla'', ili 'zli ljudi' (bad people). Kao jedno od najvećih plemena s prerije, dobivali su nazive i od drugih bližih i daljnjih susjeda, tako imamo nazive ''Choch-Katit'' ([[Arikara]]), ''Katce'' ([[Sarsi]]), Pah-kee ([[Shoshoni]]), Sicä'bę ([[Kansa]]), ''Carmeneh'' ([[Crow Indijanci|Crow]]), ''Mkatewetitéta'' ([[Shawnee]]), ''Wateni'hte'' (još jedan Arapaho naziv), ''Tuhu'vti-ómokat'' ([[Comanche]]), ''Makadewana-ssidok'' ([[Chippewa]]), ''Mämakatä'wana-si'tä'-ak'' (Indijanci [[Fox]]).

Tokom ljeta oni žive po velikim logorima. Onda love bizone i zauzeti su svojim ceremonijama, kao što je 'Ples sunca' (Sun Dance). Zimi se ovi veliki logori razbijaju na manje bande koje se sastoje od 10 do 20 šatora ,kako bi se lakše prehranili. Blackfooti su prakticirali poliginiju, a po Hanksu i Richardsonu ([[1945.]]) oni su multilinearni i multilokalni. Svako pleme ima vrhovnog poglavicu a i lokalne grupe imaju svoje vođe. Dužnost poglavice je da sazove vijeće kako bi se diskutiralo o stvarima važnim za cijelu zajednicu. Kod bandi 'headman' ima utjecaja tek onoliko koliko je i uspješan za svoju lokalnu grupu, u suprotnom ga napuštaju i odlaze od njega. Kao i kod drugih prerijskih plemena i Blackfooti su imali 'muške dobne razrede' (društva; [[Ikunuhkahtsi]] ili All Comrades, Svi prijatelji), kod kojih je princ Maximilian [[1833.]], izbrojio sedam. Na prvom mjestu od jedan do sedam bilo je društvo 'mosquito' (vrsta komarca) i 'bull' na sedmom mjestu. Svako društvo imalo je svoje pjesme, plesove i insignije, a bili su i zaduženi za održavanje reda u logoru.

[[Konfederacija]] Blackfoot naseljena na sjevernim prerijama prema Mooneyu, imala je [[1780.]] godine populaciju od 15,000 duša. Oni su bili u ratu sa svim okolnim plemenima osim Sarsee i Atsina Indijancima. Bili su i u prijateljstvu sas [[Englezi]]ma iz poznate postaje Hudson Bay od kojih su dobivali oružje (puške) i streljivo. Dobivši oružje i konje oni postaju nezgodan susjed ostalim plemenima. Prema Mackenziu ([[1801.]]) Crne Stope su [[1790.]] godine imali oko 2,500 ratnika. Broj su im im dosta smanjile epidemije boginja koje su ih pogodile nekoliko puta. Konfederacija Blackfoot naseljena na sjevernim prerijama prema Mooneyu, imala je [[1780.]] godine populaciju od 15,000 duša. Oni su bili u ratu sa svim okolnim plemenima osim sa [[Sarsi]] i Atsina Indijancima. Bili su i u prijateljstvu s Englezima iz poznate postaje Hudson Bay od kojih su dobivali oružje (puške) i streljivo. Dobivši oružje i konje oni postaju nezgodan susjed ostalim plemenima. Prema Mackenziu ([[1801.]])

Crne Stope su 1790. godine imali oko 2,500 ratnika. Broj su im dosta smanjile epidemije boginja koje su ih pogodile nekoliko puta 1800-tih godina, kada su im bili prodani zaraženi pokrivači. [[1870.]] godine američka vojska u potrazi je za ratobornom grupom Crnih Stopa koje je vodio poglavica Mountain Chief. Umjesto ove ratoborne skupine vojska se okomila na miroljubivu grupu Piegan Indijanaca koje je vodio [[Heavy Runner]]. Došlo je do masakra u kojemu je prvo ubijen Heavy Runner hicem koji je u njega ispalio izvjesni skaut pod imenom Joe Cobell, većina pobijenih bili su žene, starci i djeca. [[Mountain Chief]] kasnije je sa svojom bandom preselio u susjednu Kanadu. Kasnijih godina (1900) istrjebljeni su bizoni na prerija i Indijanci počinju skapavati od gladi nakon čega su natjerani na sjedilački život u rezervatima. Preostalo ih je tek oko 5,000. Danas Crne Stope broje oko 25,000 duša. Na rezervatu Blackfeet u Montani danas žive uglavnom Piegani. Na rezervatima Piegan, Blood i Blackfeet u Alberti nastanjena su istoimena plemena.