Biskupija (Biskupija): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sjedište je u Orliću
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 39:
Toponimi koji govore o nazočnosti pet crkvâ na ovom području su ''Crkvina'' (Zvonimirova zadužbina, trobrodna [[bazilika sv. Marije u Biskupiji|bazilika sv. Marije]] koju je dao izgraditi), ''Lopuška glavica, Sv. Trojica, Stupovi i Bukorovića podvornica''. Poznato je po nalazima iz [[Kraljevina Hrvatska|starohrvatskog doba]]. Poznate su starohrvatske crkve sv. Marije Kraljice Hrvata i [[crkva sv. Cecilije u Biskupiji|sv. Cecilije]].
 
U svetištu sv. Marije Kraljice Hrvata (odnosno Gospe od Biskupije), koje se nalazilo u ovom selu, stolovao je biskup [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]], od samog osnutka [[kninska biskupija|biskupije]] (zbog veličine biskupije, koja se rasprostirala do Drave, biskupa su nazivali i [[hrvatska biskupija|hrvatskim biskupom]]), [[1040.]] sve do ukidanja biskupije [[1493.]] <!-- do 1522.?? -->.
U istoj crkvi je nađen najraniji (datiran u [[1050.]] godinu) znani pralik Gospe u starohrvatskoj umjetnosti, slavljen kao [[Pralik Gospe Velikoga Zavjeta|Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta]].
 
Tu crkvu su bili svojim djelima ukrasili i hrvatski umjetnici [[Ivan Meštrović]] i [[Jozo Kljaković]]. Meštrović je graditeljske izvedbe u spomen crkvi u Biskupiji izveo u suradnji s arhitektom [[Harold Bilinić|Haroldom Bilinićem]].<ref>Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: [[Petar Požar]], Split, 2001., {{ISBN|958-98046-2-0}}, str. 54.</ref> Ista djela su velikosrpski ekstremisti uništili, kao dio ideologije uništavanja svega katoličkog u koje su poistovjećivali sas hrvatstvom. Za velikosrpske pobune i srbijanske agresije, crkva je doživjela uništavanje, i nije obnovljena nakon oslobođenja tih krajeva od četničke vlasti 1995..
 
Crkva sv. Marije Kraljice Hrvata je mjestom [[hodočašće|hodočašća]] u zadnje rujanske nedjelje, za blagdana Imena Marijina. O važnosti ovog arheološkog lokaliteta je govorio i hrvatski zastupnik [[Tonči Tadić]], predlagavši da se od njega napravi arheološki spomen-park.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2005/03/04/Clanak.asp?r=unu&c=14 Vjesnik]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preko mauzoleja hrvatskih kraljeva u Solinu voze kamioni, 4. ožujka 2005.</ref> Uz crkvu sv. Marije je u sarkofagu načinjenom od rimskih spolija (s urezanim kršćanskim križem na poklopcu) [[821.]] godine pokopan i prvi imenom poznati hrvatski [[knez]] [[Borna]].<ref>[http://www.heritage-route.eu/hr/biskupija-crkvina/#.WnOMkU0cSUl Heritage Route] Biskupija Crkvina (pristupljeno 1. veljače 2018.)</ref><ref>[http://www.heritage-route.eu/hr/biskupija-crkvina/personalities/#Duke-Borna Heritage Route] Knez Borna (pristupljeno 1. veljače 2018.)</ref>